Otvori glavni meni

Sadržaj

CitatiUredi

  • Adil Zulfikarpašić
    • "Bošnjaštvo je, za nas, i naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija. Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju... Ono je pak staro kao Bosna, snažno kao zemlja i ostalo je u dušama velikog broja njenih sinova." ("Proglas o bošnjaštvu", 1963.)
    • "Dakle, nije to rat za slobodu ugroženih Srba i Hrvata, već se ratuje za Bosnu, koja se može dobiti jedino istrebljenjem i uništenjem Bošnjaka."
    • "Ја sam odgojen kao Bošnjak. Sjećam se kad sam jednom prilikom rekao "Bosanac", otac mi је objasnio da је bosanac, bosanski poni, а čovjek је Bošnjak." ("Bošnjak Adil Zulfikarpašić" - Zürich : Bošnjački institut; Globus, 1994, Milovan Đilas i Nadedža Gaće, (citirano sa str. 201. potvrđuje navod), ISBN 3-905211-00-9)
    • "Jedan narod koji je posjedovao osamdeset posto zemlje, koji je imao veliko bogatstvo, najedanput je zakonima o agrarnoj reformi pretvoren, može se reći, u prosjaka."
Kome su Bošnjaci krivi
Samo zato što su Bošnjaci
I da nisu Bošnjaci bili
Bi li ostali živi
Bi li njihovi
Sada suze lili (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014, ISBN 978-1512181500)
    • "Nakon razgovora s Majkom Havom, našom bošnjačkom i bosanskom heroinom, niko, ama baš niko ne može ostati ravnodušan. Ubijeđen sam da bilo koji čestiti insan da se susretne sa tom Majkom napisat će barem jednu rečenicu u svoj defter: "Danas sam se susreo s majkom Havom", ili će uz fotografiju ovjekovječiti njeno ime." (intervju za Bosnjaci.net, 19. 07. 2014, [1])
Oni su se Bogu usprotivili
I svemu što je
Muslimansko
Bošnjačko
Bosansko
Svemu što nije zlikovno
I svemu što je
Normalno
I moralno
I prirodno (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014)
  • Alija Isaković
    • "Neuk i neobaviješten čovjek često brka pojmove Bošnjak, Bosanac, Musliman, Bosanski Musliman, musliman. To je pretežno onaj naš sloj i soj koji nije razvijao u sebi nikakve pojmove o vjeri i naciji. To je onaj soj u kojeg nema pojmova o općem već samo o vlastitom." (Bošnjački sabor, Sarajevo 27. septembra 1993.)
    • "Nije ondašnji Bošnjak mogao osjetiti u katoliku Hrvatu sunarodnika, jer su ih dijelile vjera i država. Nije čudo što se ondašnji Bošnjak musliman nije znao izraziti o svojoj narodnosti, kad on nije znao razlikovati ni vjeru od narodnosti, pa su mu bili istovetni pojmovi musliman i Turčin.” (Biserje, 1990., str. 251.)[1]
  • Alija Izetbegović
    • "Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem." (Govor u sarajevskoj Zetri, 2.10.2002.)
    • "Nigdje, ni 1992., a kasnije još manje, nije struktura odbrambenih snaga RBiH bila analogna nacionalnoj strukturi stanovništva. Mogu reći: nažalost, ali činjenice su takve. Stanje u tom pogledu jeste bilo nešto povoljnije u Sarajevu i Tuzli, ali ni u tim gradovima proporcija nije bila ni približno ostvarena. U drugim krajevima odnos je bio 9:1 ili nepovoljniji, a zatim se dalje pogoršavao. Zašto? – Jedno je sigurno: Mi ih nismo tjerali. I drugo, Bosnu su odbranili Bošnjaci, odnosno bošnjačke jedinice."
    • "Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj Bosni dijele bošnjački narod. Ne znam kako se može razbijati jedinstvo Bošnjaka i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva su povezana."
    • "...vjerujem da je snažan i osviješćen bošnjački narod kičma Bosne i Hercegovine i, ako ne jedini, onda glavni garant opstanka BiH, posebno u postojećoj situaciji agresivnih velikodržavnih projekata i sa istočne i sa zapadne strane." (Alija Izetbegović: “Sam naš opstanak je naša pobjeda”)
Kad si pjeva pjesme od junaka,
najveće si pjeva od Bošnjaka.
...i ostali bez broja junaci,
vitezovi starinom Bošnjaci... (Pisma najposlidnja od slavne Bosne)
  • Antun Hangi
    • "Poslije pada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godine 1463. pod osmanlijsko gospodstvo, odrekoše se mnogi Bošnjaci vjere svojih otaca i prigliše vjeru Muhamedovu, Islam, te mu i danas najvjernije pristaše“. ("Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini", 1899.)
  • Antun Knežević
    • "Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.)
    • "Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.)
  • Bakir Izetbegović
    • "Iz tog grada su sistematski istjerani Bošnjaci i Hrvati, a vi nazovite to Bleiburgom ili nekako drugačije" (komentari na izjave Franje Komarice na otvorenju Ferhadije, Bakir I. o zločinima nad nesrbima u Banjoj Luci u ratu 92-95, novinarima u Sarajevu 29.05.2016.)
  • Bartol Kašić
    • "Jere svaki človik svoga grada govor i besidenje hvali, Hervat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovčanin, Serbljin, i odlučuje da u svome Ritualu bosanski upiše riči bez obzira da li će ga ostali razumjeti." (Bartol Kašić; predgovor Rituala; "Ritual rimski", štampan u Rimu 1640. godine)
  • Benedikt Kuripešić
    • "O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju Bošnjaci i Hrvati. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskim slovima, sa ovim mislima (riječima): “Vojvodo Pavloviću, gospodaru moj, tebe ljubljah za svoga života, vjernom službom služah tvojoj glavi (služih tebi). Sada ležim mrtav pod tvojim nogama, jer hoću i u zemlji da sam ti vjeran sluga. To si ti zaslužio, slavni i junački kneže, jer je tvoj mač za vjeru hrišćansku posjekao mnogog Turčina”." ("Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju : 1530 / Benedikt Kuripešić ; - Beograd : Čigoja štampa, 2001 (Beograd: Čigoja štampa). - 61 str.; 21 cm. - (Biblioteka Reprint izdanja; 6)", ISBN 86-7558-004-5)
    • "Ovdje su tri naroda. Prvo su stari Bošnjaci-katolici, kojima su Turci ostavili vjeru. Drugo su Srbi (Surffen) koje zovu vlasi, a mi ih zovemo ciganima ili Martolozima, jer se stalno sele i imaju nemiran život. Treći narod su gradski Muslimani. Oni su pak većinom iz starina katolički Bošnjaci, koji su prešli na Islam. Ima i nešto Vlaha među njima. Ne vole sela. Izbjegavaju sela, i drže se grada. Među njima ima i dosta pravih Turaka." (Zapis o Bosni, 1531.)
  • Biljana Plavšić
    • "Ja bih više voljela da potpuno očistimo istočnu Bosnu od Muslimana." (april, 1993, Svet, [2])
  • Čedomir Jovanović
    • "To je iz iste one kuhinje iz koje je svo zlo ovog našeg vremena proisteklo. To je omaložavanje i diskriminacija, jednog divnog naroda, koji je uvijek pružao nesebičnu i beskrajnu podršku, u svemu onome što je bilo dobro za Srbiju...Na listi LDP, na našoj izbornoj listi je 30 kandidata bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka, 12 žena...Ja mislim da je Bošnjacima mjesto u srpskom parlamentu." (o Bošnjacima Sandžaka za TV Prva)
  • Darko Tanasković
    • "U staroj historijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, žive Bošnjaci i to im je jedino odgovarajuće narodno ime."
  • Dositej Obradović
    • "Oni se zovu Turci dok Turci tom zemljom vladaju, a kada se pravi Turci vrate u svoj vilajet, Bošnjaci će ostati Bošnjaci, i biće ono što su njihovi stari bili."
  • Dragan Čavić
    • "Mi smo silom dobili Republiku Srpsku. To je sad vrlo upitno kako smo je dobili pred samim vojničkim porazom?! To je najbolje rekao Danijel Sever neki dan u Beogradu, a meni Žak Klajn prije 15 godina: "Znate vi srbi, znate li zašto ste dobili Republiku Srpsku? Zato što Zapad na želi da u srcu Evrope ima islamsku enklavu, da ima Iran ili Saudijsku Arabiju, jer ostaviti Bošnjake, muslimane u srcu Evrope da imaju čistu etničku državu je najveća opasnost za Evropu. To mi je Žak Klajn rekao prije 15 godina. A Danijel Server, koji je dio te administracije Klintonove je to neki dan potvrdio u Beogradu, pričajući o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske..." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 16.05.2016.)
  • Džemaludin Alić
    • "...Bošnjaci se vječno svađaju, glože, čak i tuku da bi se domogli malo više zemlje ili kakve nevažne carske titule ili počasti. Među Bošnjacima hara zavist, niska narodna svijest, podmetanje lažnih objeda, udvorništvo, izdaje, šurovanje sa svakim, s Turcima, Srbima, Hrvatima, Mlečanima, Francuzima, Austrijancima. A sve to šteti zemlji Bosni i njenom narodu." (Pataren)
  • Džezzar Ahmed-paša
    • "Vezir ima pregršt bogatih haljina i vrijednog nakita, ali on nosi sve svoje bogatstvo sa sobom. Ja sam Bošnjak, sirovi i neuglađen vojnik, nisam navikao na darove i pristojnost, odgojen sam u vojnim logorima i ratovima. Nemam lijepe uniforme i fine šalove, ali su moji vojnici brojni i dobro plaćeni. ("The Scots Magazine and Edinburgh Literaray Miscellany", 1814.)
  • Dželal Ibraković
    • "Bosanski jezik se po svom nazivu upravo - bosanski, kao jezik Bošnjaka (svih autohtonih stanovnika Bosne), pominje u više historijskih izvora od kojih se mnogi danas prešućuju i sa hrvatske i sa srpske strane u želji da se i dalje negira postojanje Bosne i Bošnjaka". ("Bosna, islam - Bošnjaci (etnološko - povijesne skice)", Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008., str.102, ISBN 978-9958-598-13-5)
Čekaj malo, čekaj rode!
Dok i tebi zgoda dojde.
Bošnjak jednom ustat mora,
tomu pako sad je hora. ("Dragoljub", 1867)
  • Emir Hadžihafizbegović
    • "Dok god se na borbi bikova skuplja 100.000 Bošnjaka, a samo 50.000 11. jula u Srebrenici, s tim narodom nešto nije uredu. Evo zadatka za najveću bošnjačku partiju i IZBiH: poučiti dio svog naroda da mu bik ne smije biti važniji od šehida." (iskazujući nezadovoljstvo na organizovanje koride bikova i broj posjetilaca u Čevljanovićima, u odnosu na posjetu memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 2014)
  • Enver Imamović
    • "Ljiljan je bio toliko omiljen u srednjovjekovnoj Bosni da su onovremeni Bošnjani sebe poistovjećivali s tim cvijetom. Iako su sjećanja i ljubav Bošnjaka prema ljiljanu vremenom bili potisnuti zbog historijskih okolnosti, nisu nikada sasvim izišli iz njihove podsvijesti." (Dnevni Avaz, 09.05.2015. [3])
    • "Nema nikakve sumnje da je u srednjem vijeku u Bosni živio jedan jedinstven narod zvan Bošnjani." ("Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine", Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1998., str. 15, ISBN 9958-9732-0-0)
  • Enver Kazaz
    • "Bošnjačka nacionalistička elita kolektivni identitet bazira i konstruira na nekoliko ideologemskih fantazmi: naraciji o krvnosrodničkoj povezanosti nacionalne zajednice, esencijalističkoj predstavi o biću i duši naroda, demonizaciji etničkih susjeda kao svepovijesnih neprijatelja, relativizaciji bošnjačke odgovornosti u povijesti, revizionističkom odnosu prema povijesti, relativizaciji bošnjačke participacije u nacizmu, nacističkim zločinima i jedinicama, te podršci Hitlerovom sistemu, participiranju u endehazijskoj ideologiji, učešću u ustaškom pokretu i zločinima tog pokreta, getoizaciji bošnjačkog kulturnog identiteta, antiprosvjetiteljstvu i antimodernizmu, osmanofiliji, islamocentričnom tumačenju svjetske povijesti i politike, arabofiliji, okcidentalizmu, herojskocentričnoj idealizaciji i mitizaciji osmanske prošlosti u BiH i ulozi bošnjačkih predaka u njoj, demonizaciji komunističke ideologije, socijalizma i titoizma u SFRJ, autokolonizaciji uslovljenoj turkofilijom kao kulturalnom strategijom koja Tursku nastoji pojmiti kao osobenu maticu za savremene Bošnjake, neobegovskoj društvenoj fantazmi, mitocentričnoj interpretaciji bosanskog srednjovjekovlja radi teza o hiljadugodišnjem državnom kontinuitetu BiH i Bošnjacima kao temeljnom narodu u BiH, prekodiranju antifašističkog naslijeđa itd. Nužno je napomenuti da se i druga dva etnička identiteta u BiH na sličan ili identičan način tumače i konstruiraju od strane njihovih nacionalističkih elita." (Arhiv alternativne prošlosti)
  • Erich Rathfelder
    • "Bošnjaci, dakle bosanski muslimani, koji u ratu nisu samo bili žrtve nego su, kao u Srebrenici, masovno ubijani, ne vrše osvetu. Posjetioce ne treba opterećavati sa previše informacija. U tom slučaju im se mora detaljno govoriti o bosanskom islamu, stavu bosanskih muslimana, mržnji, a osjećaj za osvetom bi samo škodio njihovoj vlastitoj duši. Taj islam je drugačiji od istočnog radikalnog islama." (članak "Šta, ideš u Bosnu?" za berlinski list "Die Tageszeitung", 24. 2. 2018, [4])
  • Esad Duraković
    • "U svom povijesnom jučer Bošnjaci su uglavnom bili tragični protagonisti povijesti. I danas su na povijesnoj vjetrometini, prepušteni najvećim dijelom samima sebi. Iako ne treba gubiti nadu u pomoć dobronamjernih ljudi iz svijeta, budućnost Bošnjaka ovisit će, uglavnom, o stepenu njihove samosvijesti." (za Dnevni avaz, 02.12.2006.)
  • Egerton Smith
    • "Bošnjaci, zajedno sa Srbima i Bugarima, su slavenske rase i govore dijalektom tog jezika." ("The Kaleidoscope: or, Literary and scientific mirror", 1829)
Ima jedan Bošnjak povazdan klanja.
Ima jedan klanja samo sabah i akšam. Ide on i na džumu.
Ima jedan, tako kaže, klanja kad se sjeti.
Ima jedan klanja samo teraviju.
Ima jedan klanja samo od Bajrama do Bajrama.
Ima jedan plaho se naljuti kad mu neko rekne da on nije dobar musliman, pa on tome ovako odbrusi: “Ti ćeš meni reći da ja nisam musliman. Otkako znam za sebe, ja svaki dan sve tri vakta klanjam.”
Ima jedan ide u džamiju i klanja samo pred izbore.
Ima jedan nikad nije u džamiju uniš'o, ni pred izbore ni poslije izbora.
Ima jedan ne klanja i ne ide u džamiju, a, kaže, volio bi i da klanja i da ide u džamiju.
Ima jedan završio medresu, a kao da i nije.
Ima jedan povazdan Allaha spominje, stalno viče: subhanallah, elhamdulillah i halali brate.
Ima jedan pa kaže da će u 70-oj godini doć' tobe – kad sve išćejfi. Ne zna, ne zna hud, da sutra more umrijeti.
Ima jedan pa se naljuti kad mu neko kaže da je novokomponovani musliman.
Ima jedan imenjak – samo po imenu musliman.
Ima jedan Bošnjo pa stalno priča sve najgore o hodžama i hadžijama. Kod hodža i hadžija vidi trun nevaljaštinje, a kod sebe i kod drugih ne vidi brdo poganluka.
Ima jedan ne klanja, u džamiju ne ide, ne posti, a za Bajram uvijek kurban kolje.
Ima jedan kaže da je musliman u duši.
Ima jedan svake godine cijeli ramazan posti i klanja, a ha prođe ramazan, on prestane klanjat i počne pit.
Ima jedan išao na Ćabu, a bolje da nije.
Ima jedan pa mu smeta selam, jer je to arapska riječ, a ne smeta mu arapska nafta u autu.
Ima jedan prema islamu se odnosi ko Srbi prema Dejtonu: prima ono što njemu godi, a ne prima ono što mu nije po volji.
Ima jedan Bošnjo stalno ide u džamiju, a sa svima se svađa, sa braćom i sa komšijama vazdan se po sudovima ganja.
Ima jedan stalno i svakom vazi i dersi, bi reko insan – muftija, a on i ne klanja.
Ima jedan pa samo gleda šta hodže rade.
Ima jedan pa veli da neće u džamiju kad vidi ko sve ide.
Ima jedan dolazi u džamiju samo da ga ko vidi, a jedan drugi dolazi da vidi ko ide, a ko ne ide u džamiju.
Ima jedan, kaže, da ima sedamdeset glava i vratova, sve bi glave i vratove za din dao. A opet, ima jedan koji veli da bi poginuo za svoju vjeru, ali kad ga vikneš da ide u džamiju, on kaže: ”E taj film nećeš gledati.”
Ima jedan vjeruje u Boga, ali ne vjeruje da ima Džennet i Džehennem.
Ima jedan skoro došo tobe, pa da mu je sad da svi ljudi budu ko on.
Ima jedan pa mu čisto krivo kad neko dođe tobe. Malo, malo pa on tome nabije na nos kako je doskora i pio i svašta radio.
Ima jedan više vremena bude u kafani nego u rođenoj kući.
Ima jedan, ime mu lijepo, muslimansko, a psuje, neuzubilah, Boga i džamiju.
Ima jedan pa ga stid što je musliman.
Ima jedan pa kaže da bi sve u životu bio, samo ne bi bio hodža ili predsjednik svojima. ("Ima jedan Bošnjak" iz knjige "Kuća na dva sprata plus potkrovlje")
  • Fatmir Alispahić
    • "Ako bi se Bošnjaci distancirali od komunističkog sentimenta, onako kako su to učinili Slovenci ili Hrvati, dovelo bi to do apsolutnog rusvaja u dejtonskom poretku, jer Bošnjaci više ne bi dopuštali da njima, u ime jugonostalgije, vladaju Srbi i Hrvati." (Saff, broj 322, 24. august 2012.)
    • "Naša djeca u našim školama koje su odbranjene šehidskom krvlju ne smiju da uče o onome što se dogodilo u Srebrenici. Kakav život mi danas živimo ako naša djeca i naša omladina odrastaju daleko od istine o onome što se nama dogodilo? Od nas se traži da se pomirimo sa hapšenjem Nasera Orića, a ako to dozvolimo bit ćemo vječno zatvoren narod. Jel ovo država za koju su se borili bošnjački sinovi? Oni su se borili da bh. djeca uče bh. historiju, da imaju pravo na nacionalnu grupu predmeta, da budu slobodni i zbog toga kada govorimo o 20. godišnjici genocida nad Bošnjacima ne možemo da ne razmotrimo o tome koliko smo slobodni ili porobljeni." (program posljednjih ovoramazanskih divana u organizaciji Kulturnog centra Karneol i Medžlisa islamske zajednice Zenica koji su nosili naziv "Budimo Cvijet Srebrenice", 11.07.2015, Trg Alije Izetbegovića u Zenici)
  • Ferid Muhić
    • "Prošlo je vrijeme kada su drugi govorili Bošnjacima ko su i šta su! Dosta je bilo fragmentiranja Bošnjačkog nacionalnog korpusa! Neka se niko više nikada ne usudi Bošnjacima osporiti ni jezik, ni ime, ni identitet! Danas su Bošnjaci opet Bošnjaci, za sebe, za susjede, za svijet! Urbi et orbi! U Bosni, i u dijaspori, privatno i oficijalno, pojedinačno i kolektivno, lokalno i globalno, regionalno i univerzalno, danas i dovijeka, Bošnjaci će biti Bošnjaci, ako Bog da!"
    • "Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! Bošnjaci, halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer, vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste – Bošnjaci!" (Bošnjaci i orijentalizam, 28.04.2010, Bosnjaci.net, [5].)
    • "Znate li u čemu je razlika između odrednica “Bosanac”, “Hercegovac”, “Bosanac i Hercegovac”, s jedne strane, i odrednice “Bošnjak” s druge strane? “Bosanac” - to vam je adresa. Ko god živi u Bosni on je “Bosanac”. “Bosanac” postaje svako ko se doseli u Bosnu. Kada se “Bosanac” odseli iz Bosne, dakle kada promijeni adresu, prestaje biti “Bosanac”. Bosna je zajednička zgrada. Hercegovina, Krajina, Semberija, Posavina, pa i RS, itd. to su brojevi vašeg stana. Ko kaže da je “Hercegovac”, taj je rekao broj svog stana u zajedničkoj zgradi. Isto tako i onaj koji kaže da je “Krajišnik”, “Posavac”… itd. Na adresi “Bosna” žive i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati i predstavnici svih ostalih 16 nacionalnosti. Ali vaša adresa nije isto što i vaša nacionalna, odnosno etnička pripadnost! “Bošnjak”, “Srbin”, “Hrvat”, “Slovak”, “Jevrej”, “Rom”, “Rus”, “Ukrajinac” itd. je čovjek sa identitetom, ono što čovjek jeste. To što jeste, to ostajete gdje god da živite, gdje god se doselili i koliko god puta se odselili. Zato, kada vas u popisu pitaju za adresu, recite im adresu. A kada pitaju za vašu etničku (nacionalnu) pripadnost, recite im ko ste, a ne gdje živite! I nikako ne dozvolite da popisivači miješaju vaša religijska uvjerenja, ni sa adresom na kojoj momentalno živite, ni sa vašom etničkom (nacionalnom) pripadnošću." (apel "Medijima i svim Bošnjacima" upućen pred popis stanovništva 30. aprila 2013, od Muhića, tadašnjeg predsjednika BANU-a, [6], [7], [8])
  • Georgije Magarašević
    • "Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije, Hema, čislom 450.000: ispovjadaju ili Islam; ili su Rimokatolici, ili pravoslavni. ("Ljetopis matice srpske", prvi broj, 1825. godine, str. 57)
  • Hakija Zoranić
    • "Sva tri naroda, sadašnja konstitutivna, u BiH bili su Bošnjaci do 1862. godine, od tad nastaje rascjep djelovanjem osvajačkih krugova iz Beograda i Zagreba. Taj jedinstveni narod onda se razdijelio u tri konstitutivna naroda." (tribina Foruma bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, 15.10.2015 na temu "Etnički identitet Bošnjaka" [9])
  • Halid Bešlić
    • "Bošnjaci su vezani za Bosnu. U tom se kontekstu kod njih nacionalizam najviše i ispoljava. Ali to, zapravo, i nije nacionalizam, već više patriotizam. Sudbina Bosne vezana je za Bošnjake i oni su vezani za nju. Problemi Bosne reflektiraju se i na njima. Pojavljuju se frustracije, pa samim tim bude i nacionalizma." (Anketa "Postoji li nacionalizam među Bošnjacima", Stav, 05.04.2017., [10])
  • Hamdija Pozderac
    • "Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces."
  • Hans Fritz
    • "Od svih drugova moje generacije najviše sam se družio sa Bošnjakom Poljakovićem (...) Poljaković i ja bili smo poput braće. Bio mi je učitelj u svom maternjem jeziku i neumorno mi je pokazivao njene ljepote. Njemu imam zahvaliti što znam dosta bosanskih narodnih pjesama, čija su me krhkost i srčanost obuzimale. U vrijeme odmora sjedili smo veoma često i skupa pjevali: on Bošnjak i ja Nijemac. Treći u našoj klapi bio je jedan Mađar koji je uskoro bio dodjeljen ratnoj četi Dalmatinaca. Iako različitih nacija, dolazeći iz različitih podneblja i drugačijeg odgoja, ipak smo bili odani prijatelji i u dobru i u zlu. Vezala nas je ljubav prema našoj divnoj regimenti, vojnički ponos i čuveno bošnjačko drugarstvo." ("Bosniak / Bošnjak 1931", sa njemačkog na bosanski preveo Dr. Zijad Šehić, Sarajevo, 2007., izdavač: Dobra knjiga, ISBN 978-9958-688-11-9)
  • Hazim Akmadžić
    • "Ako Bog da imam nijet napisati moju verziju "Ćuprije na Drini" gdje ću opovrgnuti sve one predrasude o Bošnjacima da su prljavi, mali, smrdljivi, glupi itd., koje je stvorio Ivo Andrić. Nažalost, velike su historijske ličnosti poput Đerzeleza Alije ocrnjene u tom romanu i da mi još nikad nismo uspjeli "skinut blato" sa njih." (13. juni 2006. za bosnjaci.net)
    • "Boš­nja­ni to­kom dru­ge po­lo­vi­ce 15. i u 16. sto­lje­ću pri­hva­ta­ju islam dra­go­vo­ljno i sve do po­čet­ka 18. sto­lje­ća Bo­sna, prvo kao san­džak, ka­sni­je kao ela­jet, do­živ­lja­va pod osman­skom upra­vom svoj pu­ni po­li­ti­čki, vjer­ski, eko­nom­ski i kul­tur­ni pro­spe­ri­tet. Ko­li­ko god se ne­ko ne sla­gao s ovim, či­nje­ni­ce to pot­vrđu­ju. U po­li­ti­čkom smi­slu Bo­sna je sta­bil­na, a ni­je li Isa-beg uda­rio te­me­lje da­naš­njem Sa­ra­je­vu? Ga­zi Hu­srev-beg to nas­tav­lja iz­gra­dnjom ni­za mo­nu­men­tal­nih gra­đe­vi­na. U Bo­sni su ta­da uspos­tav­lje­ne re­gi­je ko­je su sve do agre­si­je na BiH 1992. go­di­ne fun­kci­oni­ra­le na eko­nom­skim, admi­nis­tra­ti­vnim i kul­tur­nim, a ne etni­čkim prin­ci­pi­ma. Te­me­lje tim re­gi­ja­ma pos­ta­vio je Isa-beg, ra­zvio ih Hu­srev-beg i to se po­ka­za­lo fun­kci­onal­nim. Bosanski jezik bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.)
  • Husein Čišić
    • "I danas kada nam se stalno sugerira da je naša uža domovina jednakopravna s ostalim federalnim jedinicama, a mi Bošnjaci sa ostalim narodma Jugoslavije, a eto nam ni sad nije dozvoljeno da se pravim imenom svojim zovemo. Našem čovjeku se ne daju pisati ni Bošnjakom ni Jugoslovenom, a eto, kada se po nevolji kaže da je musliman, onda to pasira valjda zato što je to kolektivni naziv za 300 miliona ljudi razbacanih na 5 kontinenata."
    • "Jedna od najizrazitijih karakternih crta naših pređa, naših starih Bošnjana najstarijega, kao i starijega doba, bila je jedna vrsta otmjene netrpeljivosti prema svemu što nije njihovo. Ni samo vrijeme, ni sve one faze političkog života, kroz koje se, tijekom vremena, nevoljno promicahu nije dostojalo, da tu crtu u njihovom karakteru izmjeni. Oni su ovijek ostali i ostajali doslijedni samo sebi."
    • "Mi Bošnjaci nijesmo ničija prćija i nikome nećemo priznati pravo da nas cijepa i dariva kao tegleću marvu. Ali još jednom imam da primjetim da izvode našeg uvaženog g. Ministra bez lisnice, a to je da ni malo od nas nije poželjno da nas u pitanjima ove vrste nazivaju braćom muslimanima, jer to ovdje ne želimo da budemo. Mi ćemo ubuduće nastupati kao takovi samo u vjersko prosvjetnim pitanjima, a ovdje smo samo Bošnjaci i ništa drugo. (odgovor Ministru bez lisnice, dr. Bariši Smoljanu, u Mostaru, 19. novembra 1939.)
  • Husein Kavazović
    • "Ne znam šta će biti u budućnosti, ali znam šta se sada dešava. Mi imamo krajeve gdje se negira bosanski jezik, imamo krajeve gdje se Bošnjacima ne dozvoljava zaposlenje, na svaki način im se otežava život." (intervju za N1 Pressing, 06.06.2016.)
  • Husein-kapetan Gradaščević
    • "Efendi, oni su moja braća po krvi, jeziku i povijesti." (Kapetan odgovara na pitanje o Bošnjacima katoličke vjeroispovijesti "Svijetli Husein-beže, zašto gradiš katolicima tolike konake, tolike čardake po Bosni, tvrdom vilajetu?", "Povijest carstva Osmanova", Istanbul 1904., Sadrazam Hadžimureli)
    • "Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!" – 1831. (u razgovoru sa Osmanskim beglerbegom, kada mu je Osmanski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.")
    • "Otpušteni robe! Budi sretan da možeš jesti ono malo hrane što imaš pred sobom; ja sam svoje činije već izvrnuo i ne trebam tvoga posredstva kod velikoga vezira. Baš za toga cara neću da znam kod koga se ti želiš za me zauzeti. Da te dočekam, gotov sam u svako doba i na svakom mjestu; moja je sablja sjekla prije nego je tvoja kovana. Zmaj od Bosne." (odgovor na pismo turskom vazalu, odnosno novopečenom knezu mlade srpske kneževine, Milošu Obrenoviću, gdje Husein pokušava skrenuti pažnju da su Bošnjaci u Bosni autohtoni narod)
  • Husein Tokić
    • "Bosne ima onoliko,koliko i na koliko prostora u njoj ima Bošnjaka.Samoproglašeni Srbi i Hrvati u Bosni za račun susjednih država mlađi su od jednog “veka” ili stoljeća. Većini njih još nije jasno da Bosna nije Jugoslavija. Oni to (ne)znaju ili im je historijska laž duhovna hrana. Došlo je vrijeme da Bošnjaci to (sa)znaju a i vjeruju sebi i u sebe. Znati a nevjerovati u moguća događanja u Bosni je ravno vlastitoj pogibelji. Njegoševa “(anti)”fašistička SHC inverzija “što je gajila zmije u njedrima” dobija bosanski prevod “čije zmije u čijim njedrima”. SH politika se konačno od 1990. g. spram Bosne pokazuje kao “zmijski okot” u njenom temelju. Zasijani antibosanski nacionalni korov iz susjedstva u komšiluk je strateški cilj uništenja i nestanak Bosne i Bošnjaka. Tražiti samo odgovor na pitanje rješenja bošnjačkog opstanka pod hrišćanskom zastavom EU, (što simbolizuje 12 apostola), bez kolektivne strategije kolektivnog i ličnog preispitivanja prema “državotvornom” bošnjanskom korovu; je posljednji nacionalni luksuz pred izgon iz bošnjačkih enklava.." (Husein Tokić; Jugoslovenstvo je SH agresija, OFF-SET Tuzla,2011.)
  • Husnija Kamberović
    • "U uskoj vezi sa ovom akcijom Šerifa Arnautovića jeste i jedna aktivnost sandžačkih Bošnjaka koji su sredinom avgusta 1917. sa konferencije u Sjenici uputili zahtjev austro-ugarskim vlastima u kojem su tražili da se Sandžak pripoji Bosni “pošto i historijom i jezikom pripadamo istoj a ne Crnoj Gori, te u krajnjem slučaju ako to ne bi uslijedilo, onda je zamoljeno za autonomiju Sandžaka" ("Hod po trnju - Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća", Institut za historiju, Sarajevo, 2011, str. 12 i 13, ISBN 978-9958-649-07-3)
Moj je narod najveći pjesnik!
poji posljednji turski klasik
ponosni Bošnjak – Herseki Arif Hikmet
u Istanbulu što je osnovao „Društvo pjesnika“
okupivši savremene velikane stiha
ugradivši zanos duše i nadahnuće srca
u znameniti turski Parnos
preselivši na bolji svijet
u gradu na Bosforu
u gradu što spaja Evropu i Aziju
u gradu divnih džamija
u gradu čarobnih mostova
u gradu gdje je civilizacija
ispisala poruke čovječanstvu
u dva vremena za treće. (6. strofa iz pjesme "Moj je narod najveći pjesnik", u sjećanje na Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića–Stočevića, 08.04.2016., Sarajevo)
  • Ibrahim Pašić
    • "U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, gotskog i tračkog stanovništva, koje se za vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo u planine. Uglavnom su se bavili stočarstvom i trgovinom. U periodu razvijenog feudalizma integrirali su se u potpunosti u bosansko društvo, i na ovom i na onom svijetu, prihvatajući od Dobrih Bošnjana bosanski jezik i memorijalnu kulturu podizanja stećaka iznad svojih grobova." (magazin "STAV", 03.06.2016., [11])
  • Ilija Garašanin
    • "Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva." ("Načertanije", 1844.)
    • "Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri." ("Načertanije", 1844.)
    • "Osim toga mogla bi se kao treći stepen štampati kratka i obšta narodna historija Bosne u kojoj ne bi se smjela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj vjeri prešavših Bošnjaka." ("Načertanije", 1844.)
  • Ismail Palić
    • "Bosanskim jezikom izvorno govore Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i Srbi te pripadnici drugih naroda i manjina. Oni koji bosanski jezik sužavaju i svode samo na Bošnjake čine veliku štetu tome jeziku." (intervju za Preporod, 31. augusta 2015. sa Selmanom Selhanovićem, [12])
"Na konjijeh sve Bošnjaci
sjahu svijetlo odjeveni,
zatočnici hrli i jaci,
konjanici sve hrabreni."
  • Ivan Kukuljević Sakcinski
    • "Isti papa dopušta Bošnjakom na molbu kralja Stjepana Tomaševića, da mogu svetkovati dan sv.Grigorja, kog Bošnjaci za svog zaštitnika drže." ("Arkiv za povjestnicu jugoslavensku", 1851.)
"...Il je slavska domovina
stan pomorskog Dalmatina?
Gorljivog il Harvata?
Il Sarbskoga njegovog brata?
Tu stran zove Slavjan svom
Al je širji Slavski dom!
Il je Slavska domovina
Tam gde i zibka Slavjanina
gde s Bošnjakom Bugar plače
Carnogorac oštri mače…?" ("Slavjanska domovina", 1847.)
  • Ivan Franjo Jukić
    • "Bosna je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim bosanskog i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.)
    • "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo." (tokom revolucije u Habsburškoj monarhiji iz 1848. godine)
    • "U Bosni postoji samo jedan narod a to su Bošnjaci sa židovskim, romskom i "nizamskom" manjinom (stranci), te Karavlasima, koji su nekada davno došli iz Srbije." ("Zemljopis i poviestnica Bosne", 1851)
  • Ivo Banac
    • "Na pitanje (Da li je BiH bila povijesno hrvatska zemlja do turske okupacije? - op.a.) se ne može odgovoriti jer je anahrono. Moderne nacionalne kategorije – Hrvati, Srbi, Bošnjaci itd. – nisu postojale u srednjem vijeku. Zato ime Bosna i etnonime dobri Bošnjani (naravno ne u modernom nacionalnom smislu, nego u srednjovjekovnom staleškom) treba uzeti vrlo ozbiljno. U teoriji je postojala mogućnost razvoja moderne bosanske nacije. To se nije dogodilo. (...) Ukratko, srednjovjekovni bosanski kraljevi nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Bosna (a ne BiH) nije do turske okupacije bila "hrvatska zemlja", među ostalim razlozima što ni "hrvatske zemlje" nije bilo, a njome sasvim sigurno do 1463. nisu vladali hrvatski vladari, u etničkom smislu. Doduše, ugarski kraljevi, koji su Bosnu smatrali dijelom ugarskog kraljevstva bili su u dinastičkom smislu i hrvatski kraljevi. I, na kraju, BiH nije hrvatsko Kosovo. Hvala Bogu." (Radio Slobodna Evropa, 31. august 2007)
  • Jako Baltić
    • "Ove godine uvede Osman-paša vezir, štampu srbsku u Bosni. Prva poče štampati "Bosanski viestnik", s jedne turski s druge srbski, jezik neureden s kojim Bošnjaci onako ne govore." ("Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni", str.342)
  • Josip Broz Tito
    • "Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." - u razgovoru sa Hamdijom Pozdercem o ustavnim promjenama 1971. godine.
  • Josip Pejaković
    • "A činjenica je da danas nema veće bijede nego biti Hrvat, Srbin il' Musliman - veću sramotu sami sebi nismo mogli prirediti i trebat će nam godine da tu ljagu speremo sa sebe." (1993)
  • Josip Smodlaka
    • "Svi koji behu podložni banom hrvatskim zovu se imenom Hrvati, van granica stare hrvatske i srpske države on ne nalazi ni Srba ni Hrvata. To naročito važi za Bosnu u kojoj on poznaje samo Bošnjake." (Hadžijahić: 1974, iz djela "Jugoslovenski nacionalizam 18. vijeka".)
  • Junije Palmotić
    • "Od slavnijeh smo tebi Slava i od Bošnjaka mi poslani." ("Pavlimir", 1632.)
  • Kolinda Grabar-Kitarović
    • "Porast međunarodnog ekstremizma i terorizma je najveća prijetnja miru i sigurnosti u modernome svijetu. Nikad to nisam poistovjećivala ni s Bošnjacima niti s učenjem islama. Nažalost, cilj ove kampanje jest stvoriti upravo takvu percepciju u javnosti, a ja to apsolutno odbijam. To je suprotno biti moje politike. Kao susjedi, trajno smo upućeni jedni na druge, nama je sigurnost i stabilnost BiH od apsolutnog interesa, kao i cijeloj EU." (o odnosima BiH i Hrvatske, 23.9.2017., intervju za Jutarnji list)
  • Ljudevit Gaj
    • "Bošnjaci živu između Drine, Vrbasa, Save, Dalmacije i Hema, brojem 450000, dijeleći se na islamski, to jest turski, i zatim na rimski i grčki vjerozakon." (Ljudevit Gaj, "Naš Narod" Danica 1835.g.)
Boj su bili š njimi Harvati, Bošnjaci,
Garci ter Latini, Sarbli ter Poljaci. ("Molitva suprotiva Turkom", 1493 ili 1508.)
  • Marko Vešović
    • "Nažalost, stvarnost koju moje oči vide i uši slušaju meni kazuje da BiH kao država ne postoji. Tačno je da su se Bošnjaci odbranili, čak moram priznati da je moje poštovanje za taj narod, poslije rata, mnogo veće no prije rata, jer kad se sjetim koje su sile bile zinule da ih progutaju, a ipak ih nisu progutale, ne mogu a da im ne čestitam na snazi, vitalnoj, moralnoj, duhovnoj i svakoj. Bošnjaci jesu odbranili sebe, ali, na žalost, nisu odbranili BiH, jer to i nisu ni mogli." (Radio Slobodna Evropa, februar 2005.)
    • "Nešto bih rekao o okruženju u kojem žive bosanski muslimani. Nedavni rat mi je otkrio činjenicu koja me zapanjila: da su bosanski muslimani okruženi svojim – prirodnim neprijateljima! Reći ćete: pa nisu valjda svi kršćani ili hrišćani prirodni neprijatelji muslimana? Razumije se da nisu. Oni su samo materijal od kojih politika lako, čak i prelako, bojim se, može napraviti prirodne neprijatelje muslimana. Ako je to uradila juče, to može uraditi i sutra." (Radio Slobodna Evropa, februar 2005.)
  • Matija Mažuranić
    • "Bošnjaci i Osmalie, prem da su Muhamedovci i jedni i drugi opet se mrze strašno kao prava nebratja." (1840.)
  • Mehmed Handžić
    • "Kad smo historijskim dokumentima dokazali činjenicu da su Bošnjaci grupno prešli na islam, nameće nam se pitanje kakvim su se sredstvima Turci služili šireći islamsku vjeru. Prvo što nam treba u ovom pogledu istaknuti je to da su vijesti o nekom nasilnom isturčivanju bosanskih kršćana u doba felha apsolutno neosnovane." ("Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana" str. 27-28, "Islamska dionička štamparija", Sarajevo, 1940)
  • Midhat Ajanović
    • "Treba li dokazivati da je pravo svakog naroda da sam sebe zove kako hoće? I da ime Bošnjak nije niko izmislio, da je ono tu stoljećima, da su nam ga bili oteli srpski (“jugoslovenski”) okupatori da bi nas sveli samo na vjersku zajednicu, a ne na povijesne baštinike bosanske zemlje i države… Nikom više nikada ništa ne treba da dokazujemo. Pogotovo ne monstrumima koji su planirali i realizovali holokaust nad ovim narodom. Jednostavno, od sada pa zauvijek, mi smo Bošnjaci! Kao što smo i muslimani. Pri tome će nas obradovati svaki katolik ili pravoslavac koje se nacionalno osjeća Bošnjakom." (za Ljiljan, 1993.godine)
  • Milenko Filipović
    • "Nijedan od tri pravoslavna starinačka roda nije ostao na prvobitnom mjestu. Sem jednoga, oni upravo i ne znaju gdje su naprije stajali, ali sami ističu, a tako i smatraju i svi ostali, da su "Bošnjaci". I prezimena su im osobita: Rosandić, Markanović i Macan." („Visočka nahija“ iz 1928.)
  • Milovan Đilas
    • "Taj naziv je tradicionalan već od srednjeg vijeka. Muslimani koje sam ja poznavao u Bijelom Polju i družio se sa njima uvijek su govorili da su Bošnjaci. U mojoj porodici je bio sluga musliman, Bešir Zulević iz okoline Rožaja. Bio je nepismen – ja sam ga naučio pismenosti – što nije bilo teško, jer je bio veoma bistar. Uvijek je govorio da je Bošnjak. A i Vuk Karadžic je upotrebljavao taj termin – Bošnjaci." ("Bošnjak Adil Zulfikarpašić" - Zürich : Bošnjački institut; Globus, 1994, Milovan Đilas i Nadedža Gaće, ISBN 3-905211-00-9)
  • Miloš Obrenović
    • "Ako Bošnjaci ne bi na to pristali, neka ne zaborave da je sultan vrhovni vladar i srpske kneževine, pak bi mogao njezin knez po svojoj dužnosti ustati na obranu padiše proti Bošnjacima." (Obrenović je jednom prilikom napisao pismo Huseinu-kapetanu gdje mu piše da odustane od svojih namjera protiv sultana)
  • Moša Pijade
    • "Očigledno je, bez ikakve diskusije, da izraz "musliman" označava pripadnost određenoj muslimanskoj vjeroispovijesti i da nema nikakve veze sa pitanjem narodnosti... I doista nema nikakva razloga da se vjerska oznaka "musliman" i dalje vezuje za određivanje narodnost... Po rješenju koje je najzad usvojeno biće u predstojećem popisu oznaka "musliman" rastavljena od određenja narodnosti. Lica jugoslavenskog porijekla, koja nisu bliže nacionalno opredijeljena, upisuju "Jugoslaven neopredijeljen", dok ostala nacionalno neopredijeljena lica upisuju "nacionalno neopredeljen"... Ovo je rješenje svakako jedino pravilno i tačno. Niko nije nikada stavljao u sumnju da su muslimani u Bosni, Hercegovini, Sandžaku jugoslavenskog porijekla, etički dio jugoslavenske zajednice." (pri popisu stanovništva 1953. godine, na pitanje "da li će se u pitanju muslimana postupati kao 1948. godine ili drugačije?)
  • Muamer Zukorlić
    • "Ma koliko puta Drina bila krvava, ma koliko bila valovita i ma koliko bila hladna i duboka – sva je sitna za naše nacionalno jedinstvo! Mi smo jedan narod: Bošnjaci Bosne, Sandžaka, Kosova, Crne Gore, Makedonije..."
    • "Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao Turci, Tanjug, 17.08.2015.)
    • "Mi Bošnjaci smo zadnji narod koji se bilo kome mora pravdati! I nećemo se pravdati. Čim se počnemo pravdati, krivi smo."
    • "Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost."
  • Muhamed Filipović
    • "Mi imamo naše historijsko i etničko, odnosno nacionalno ime, koje u novijoj terminologiji glasi Bošnjaci. Tome nije potreban nikakav dodatak. Prvo, nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak prošlosti i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na vrijeme od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga. Prije našeg prihvatanja islama mi smo bili Bošnjani. Osmanlije su nas nazivale Bošnjak, pa smo mi vremenom preuzeli taj naziv, što je isto što i Bošnjanin. Mi imamo naslijeđe i u staroj bosanskoj državi i nosioci smo njene državnosti od najranijih vremena. Mi nismo mijenjali svoju domovinu, to je oduvijek bila Bosna, ali smo promijenili vjeru i naši su preci odabrali vjeru koja im je više odgovarala. Naročito nakon što su katolici teško progonili pripadnike Crkve bosanske, pa je bilo malo ljudi koje su koptirali za katoličanstvo, nakon svirepih katoličkih progona kojima su krstjani Bosne bili izloženi za vrijeme vladavine dva zadnja kralja bosanska. Treba obratiti pažnju koliko katolici ili današnji Hrvati žele da ograniče Bosnu na zadnje katoličke vladare, pa i kraljicu Katarinu, za koju sasvim lažno tvrde da je bila Hrvatica, jer je bila katoličke vjere. Što se tiče naših katolika i pravoslavaca, koji su danas Srbi i Hrvati, budite uvjereni da su oni sve do sredine 19. vijeka bili Bošnjaci pravoslavci ili katolici, a da su pod uticajem propagande iz Srbije i Hrvatske počeli uzimati do tada ovdje nepoznato nacionalno ime Hrvati ili Srbi. Postoji bezbroj dokaza za to, mada nosioci današnjeg agresivnog srpskog i hrvatskog nacionalizma u BiH to nikako ne žele priznati. Oni, a s njima i mnogi "objektivni" historičari, žele dokazivati kako je Bosna oduvijek bila katolička, a to bi onda trebalo da znači hrvatska ili pravoslavna, a to onda znači hrvatska ili srpska zemlja. To je najveća neistina koja se polako provlači kroz knjige i udžbenike, što je moguće u današnjem haotičnom stanju u našoj državi, koja je bez vlade i bilo kakve odgovorne politike i u kojoj probleme obrazovanja nauke i kulture vode nekompetentni ljudi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima)
    • "...nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak prošlosti i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na vrijeme od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga."- oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima.
    • "Njihova mržnja je stvar odgoja. Onaj koji se od malena odgaja da je Turčin-musliman, glavni neprijatelj, da ga je opravdano ubiti i da ga treba mrziti, ne može a da ne mrzi nas muslimane, jer nas identificira sa Turcima. Ta je mržnja dio vjerskog i nacionalnog odgoja kod Srba i Hrvata. Mene raduje što mi ne bolujemo od te bolesti i nadam se da će nas zaraza mržnje mimoići, jer ona na kraju ubija onog ko je u sebi nosi." - oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o srpskoj i hrvatskoj mržnji prema Bošnjacima.
    • "Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa poštenjem, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću Bošnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u bošnjački")
    • "Problem je u tome što se 200.000 pobijenih Bošnjaka (od toga najmanje 85% civila), i oko milion prognanih i raseljenih Bošnjaka i Hrvata izjednačava sa ipak minornim brojem žrtava koje je imalo srpsko stanovništvo u BiH (od ukupnog broja srpskih žrtava u BiH obrnuto proporcionalo bošnjačkim žrtvama – 85% su bili vojnici ili oni iz paravojnih sastava)."
Ja sam Bošnjak - dičan junak:
Vjeran svetom domu svome,
Vjeran slavi svojih djeda
I narodu Bosanskome!
Njegov ponos na mom srcu
Ko amanet sveti stoji;
Ponos koji nigdje ne da,
da se Bošnjak lava boji!...
Majka me je Bošnjakinja
Zaklinjala svojim mlijekom,
Za čast ove časne grude,
Da proljevam krvcu r`jekom;
Da joj služim, košto služi
Rob svojega gospodara,
Da je branim od dušmanskih
Bojnih koplja i handžara!
Na tvoj poziv, evo s`mačem
Na mejdan ti stupam smjelo:
U poganoj Tvojoj krvi,
Da trijumfa vezem djelo.
S`Tvojom krvi da sapirem
Crnu ljagu s`roda svoga,
Crnu ljagu - što j`rodio
Izdajicu prokletoga!
Izdajicu uspomeni
Svojih djela slave stare,
Što se drzn`o blatnom rukom,
Da svetinje njene tare!
Al ` što rekoh o mejdanu?...
Ne, nikada s`hrđom takom:
Bošnjak junak bojni mejdan
D`jeli samo sa junakom!
A Ti sakri mrsko lice
Ispred sv`jeta cijeloga:
U podzemlje mračno bježi,
Izdajico roda svoga!
Jer nad Tobom rodnog neba
Zlatnog sunca plaču zrake,
Plače jasna mjesečina
I treptanje zvjezde svake,
Plače svaki zemni atom,
Na kog Tvoja noga stane;
Svaka travka tebi kliče:
Izdajica, nek propane!
Sakri lice izdajico,
Nek ne pljuju ljudi na Te,
A znaj I to: Izdajicu
I pod zemljom kletve prate!. ("Ja sam Bošnjak")
  • Mustafa Cerić
    • "Čini mi se da autentični Bošnjak misli o sebi da je Bošnjak zato što ga antiturčin stavlja u tu situaciju. Naime, nacionalnu definiciju Bošnjaka do sada su pravili njihovi progonitelji, koji su ih često ubijali. Bošnjaci koji su otuđeni od bošnjačke tradicije prihvataju tu samodefiniciju. Asimilirani Bošnjaci čak prihvataju i pejorativnu vrijednost koju im antiturci unose u definiciju njihove nacije i zato nastoje da se izvuku iz bošnjačkog nacionalnog identiteta. Bošnjaci nacionalisti, na drugoj strani, to što im antiturci, kao antisemiti, nameću kao sramotu, pretvaraju u svoj ponos. Ali ni asimilaristi ni nacionalisti ne mogu dosegnuti identitet klasičnog "bošnjaštva", koji se temelji na kur'anskoj doktrini o "narodu koji promiče dobro i suzbija zlo, pa je zato najbolji narod u povijesti". Jedino takva definicija omogućava Bošnjacima da se izdignu iznad mišljenja drugih o njima. Za Bošnjake treba da bude najvažnije šta o njima Bog "misli". Taj Božiji sud mnogo je izdašniji nego bilo koje bošnjačko samovrednovanje i mnogo blaži nego bilo koja bošnjačka samomržnja."(Dnevni avaz, 12. oktobar 2007, odgovarajući na pitanje o autentičnom Bošnjaku)
    • "Genocid prije dvadeset godina je završen. Ali, opasnost od novog genocida nije završen. Stoga, svi Bošnjaci svijeta moraju znati da im je sveta obaveza da urade sve što je u njihovoj moći da se osposobe za odbranu od mogućeg novog genocida." (obraćanje na komemoraciji IZ u Finskoj u povodu dvadesete godišnjice od srpsko-crnogorskog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i cijeloj BiH)
  • Mustafa Memić
    • "Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada počinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao Srbi i Hrvati, iako su do tada svi bili Bošnjaci... Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline."
  • Nedžad Ibrišimović
    • "Ja sam Bošnjak, moja zemlja je Bosna, a zvanično joj je ime Bosna i Hercegovina, granice Bosne osjećam kao granice sopstvene kože." ("Granice sopstvene kože", juni 1993)
    • "To što sam Bošnjak, to je dar mojih predaka i moga naroda, to što sam Bosanac to je dar moje zemlje, a što sam musliman to je dar Allaha Uzvišenoga i sve troje sam na neki način u sebi zatekao." ("Ruhani i šejtani inspiracija")
  • Novak Kilibarda
    • "Vjerujte, do sredine 19. vijeka u Bosni, niti je bilo Srba, ni Hrvata, sve su bili Bošnjaci, jedni s tri prsta, jedni s četiri, jedni klanjaju." (ntvMontena, emisija emitovana 22.02.2012)
  • Pavlo Ostović
    • "Vi ste Bošnjaci, ali ste zanemarili svoju predtursku istoriju. Ako vi nećete tu istoriju kao svoju, onda će Srbi i Hrvati reći da je njihova." (za vrijeme I svjetskog rata)
  • Petar Kočić
    • "Danas ne mereš vidjeti u svijeta žirovine i bakovite sermije. Što nam je slavni sud ostavio, to je mirno, ćudevno, pametno; istina malo šašavo i slabo, ali za nas, blentave Bošnjake, i nije drugo!..." ("Jazavac pred sudom", 1904.)
  • Peter Maas
    • "Biti 1992. godine Musliman ili Hrvat u Banjoj Luci, bilo je jednako strašno kao biti Jevrejin u Berlinu 1942. Ne šalim se. Ljudi koji su imali nesreću da budu zatočeni u Banjoj Luci, molili su Boga da Amerika nad njima svojim borbenim avionima F-16 izvrši eutanaziju." (Ljubi bližnjega svoga)
  • Radovan Karadžić
    • "Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu na ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje ..." (Iz Karadžićevog govora pred bosanskim parlamentom 4. marta 1992. godine)
  • Petar Ohmučević
    • "Ja, Petar, istije Ohmućevića, po starini Bošnjanin, a radi nepovoljnog razumirja i pogube Bosanske,prišašćah njegovijeh starijeh – sad je Dubrovčanin,koji za milost njegove stare gospode složi i postavi ovo rodoslovlje,za slavu Bosansku i svakoga vridnogaBošnjanina,dokole Bog dopusti i njegova sveta volja izvrši." (Pisano lita Hristova na 1482.)
  • Pop Dukljanin
    • "I učiniše kraljem na misto njegovo Cepimira. I prijam kraljevstvo posla po bana svoga i pohitaše mnoge Bošnjane, ki bihu bili uzrok smrti kralja oca njegova." ("Ljetopis Popa Duklanjina", 20. poglavlje, iz 12. stoljeća)
  • Predrag Matvejević
    • To pokazuje neinformiranost zapadnog svijeta, ali i jednu opasnu tendenciju zapada da sav islam stavi pod jednu kapu. To Bošnjake, muslimane iz Bosne, nažalost, može skupo koštati. Evropa treba znati da to nisu nikakvi teroristi i fundamentalisti. Oni su Evropljani i imaju svoj evropski identitet. Uzmite knjige od Maka Dizdara do mog prijatelja Avde Sidrana. To su evropski pisci, pjesnici... Bošnjake često provociraju pričom o teroristima i fundamentalizmu, ali odoljeli su oni i gorim stvarima. Mislim da je pravo lice muslimana u Bosni pokazao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čija je Deklaracija evropskih muslimana jako dobro primljena u Italiji. Zaista u Rimu nisu očekivali da će čuti velikog muftiju Bosne da kaže da se muslimani trebaju boriti protiv antisemitizma, ali i da se zajedno s Jevrejima trebaju boriti i protiv islamofobije koja zahvata Evropu. (Odgovarajući na pitanje o imputiranju terorizma i fundamentalizma Bošnjacima; Intervju za Dnevni avaz 2. januar 2007.)
  • Predrag Matvejević
    • "...Evropa treba znati da to nisu nikakvi teroristi i fundamentalisti. Oni su Evropljani i imaju svoj evropski identitet. Uzmite knjige od Maka Dizdara do mog prijatelja Avde Sidrana. To su evropski pisci, pjesnici... Bošnjake često provociraju pričom o teroristima i fundamentalizmu, ali odoljeli su oni i gorim stvarima. Mislim da je pravo lice muslimana u Bosni pokazao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čija je Deklaracija evropskih muslimana jako dobro primljena u Italiji. Zaista u Rimu nisu očekivali da će čuti velikog muftiju Bosne da kaže da se muslimani trebaju boriti protiv antisemitizma, ali i da se zajedno s Jevrejima trebaju boriti i protiv islamofobije koja zahvata Evropu." (Odgovor iz intervjua sa novinarom Faruk Vele, na sugerisanje o tome da se Bošnjaci nastoje prikazati fundamentalistima i teroristima)
"Šta je Bošnjak? Jedna mala grana
Velikoga stabla Slavijana,
Koga ime u pročelju piše
Povijesnicu junačkih mejdana.
Šta je Bošnjak? Jedno ime slavno
Koje svijet poznaje odavno,
Koje Beč i Budim potresaše
I Carigrad i Kosovo ravno.
Šta je Bošnjak? To pleme viteško
Koga vila prostiraše krila,
S Durmitorom do Karpatskih gora,
Sa Balkana do sinjega mora
Šta je Bošnjak? Jedan narod mali
Koji međ dva svijeta stajaše,
Koji sile evropskije silah,
I križarske vojne razbijaše.
Šta je Bošnjak? Kumče Davorova,
Čedo slavne - alkrvave sreće,
Deset puta - ne jednom umrijeće
Al Bošnjaštva odreći se neće!" (pjesma Bošnjak, 1894)
"Znaš Bošnjače, nije davno bilo
Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta
Kad u našoj Bosni ponositoj
I junačkoj zemlji Hercegovoj
Od Trebinja to Brodskijeh vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata
A danas se kroz svoje hire
Oba stranca ko u svome šire
Oba su nas gosta saletila
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ima ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić)
  • Sefer Halilović
    • "Srbi i Hrvati, zajedno sa Bošnjacima i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO Mate Bobana i VRS Ratka Mladića i Radovana Karadžića su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po ciljevima za koje se bore." (Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.)
  • Sejfudin Tokić
    • "Bošnjaci u jačanju i izgradnji države Bosne i Hercegovine nemaju više vremena čekati da je Srbi zavole." (iz knjige "Nova Bošnjačka politika - Bitno je biti Bošnjak", 2015)
    • "Manipulacijom u obradi popisanog materijala pokušava se preko 300 000 popisanih Bošnjaka koji su izbjegli smrt u genocidu i stravičnim zločinima izbjeglištvom isključiti iz strukture stanovništva BiH... Nikada i niko u ime bošnjačkog naroda ne smije pristati na to, jer bi to bilo učešće u novom genocidu, nakon genocida 92-95." (iskazuje nezadovoljstvo povodom zahtjeva jednog od članova centralnog popisnog biroa da se preko 120 000 Bošnjaka izbriše sa popisnica, u Banjoj Luci i Sarajevu, 09.04.2016.)
    • "Rezultati popisa stanovništva u BiH bili su poznati nedugo nakon što je popis proveden, a kada su podaci ubačeni u baze, počelo se tragati za modalitetima brisanja Bošnjaka." (na konferenciji za novinare povodom neobjavljivanja rezultata popisa stanovništva u BiH, Anadolu Agency (AA), Juni 3, 2015)
    • "Sudbina Bosne je u rukama Bošnjaka." (Tribina Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, konferencijska sala Nove gradske Vali Recep Yazicioglu džamije u Maglaju, 12.06.2015)
  • Smail Grbo
    • "Bošnjaci su katilima uvijek pokazivali vrat umjesto zube."
  • Stjepan II Kotromanić
    • "A tomu daru biše svjedoci dobri Bošnjane…" (1323.)
    • "Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu – da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca – roka da mu ne bude odgovoriti." (1332.)
  • Stjepan Tomašević
    • "Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati." (pismo Papi Piju II 1462.)
  • Stojan Protić
    • "Mi ćemo dati Turcima 24 sata. Makar i 48 sati vremena da se vrati u pradjedovsku vjeru. A što ne bude htjelo to posjeći, kao što smo svojevremeno uradili u Srbiji..." (prijetnja Bošnjacima nakon formiranja prve vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921.)
  • Toma Kovačević
    • "Bošnjaci spadaju u cislo južnih slavena i to bez razlike vjeroispovjedanija, jer i oni Bošnjaci koji su vjeroispovjedanije pravoslavno primili, po krvi i jeziku ipak ostaju Bošnjaci." ("Opis Bosne i Hercegovine", 1865.)
  • Thomas Gordon
    • "Jedna trećina Bošnjaka su Muhamedanci, dok su preostale dvije trećine, podjednako raspoređene između Grčke i Latinske crkve." ("History of the Greek revolution", 1832.)
  • Tvrtko II Kotromanić
    • "Bošnjakom su isti pradjedovi bili kao i Poljakom." (1440.)
    • "U ovu nepravedni rat, Uchinih s gospodinom Hercegom i po svijetu s vlasteli Bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome: Kto godi je Bošnjanin ali Kraljstva Bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovcaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a moze Dubrovcanin tozi istinom pokazati – da se ima Dubrovcaninu vratiti i platiti." (1405.)
  • Vasif-beg Bišćević
    • "Zar da tražimo spas u Zagrebu odnosno u Hrvatskoj, koja ni sama sebi pomoći ne može, nego ječi pod teškim ugarskim jarmom „Bosna Bošnjacima, narodnost bosanska i jezik bosanski“ – moja su lozinka. Neću da se povlačim za onim neiskusnim mladićima kojima su Hrvati učitelji u Beču i Zagrebu ulili hrvatstvo, kao i za svim kojima su Srbi učitelji ulili u glavu srpstvo te ni za njihovim – uslijed toga nastalim komešanjem; tako da jedni ističu hrvatstvo, a drugi srpstvo. (.) Kad bi bili naši mladići malo pomislili da se u Hrvatskoj naziva službeni jezik hrvatski, u Srbiji srpski, u Mađarskoj mađarski, u Turskoj turski, u Bugarskoj bugarski, i tako u svim državama i slobodnim pokrajinama, pa zašto da se i u Bosni ne bi smjelo govoriti bosanski. Osim toga, kad bi naši mladići proputovali svoju domovinu i proučili osjećaje svoga naroda, e kad bi vidjeli koliko je uz srce našeg naroda prirasla istina da Bošnjak može biti samo Bošnjak i da govori samo bosanski, uvjeren sam da im ne bi nikad na um palo osjećati se kakvim tuđinom, odnosno Hrvatom ili Srbinom, tako kao ni meni." ("Hrvatski Dnevnik", 7. juni 1911.)
  • Vlado Azinović
    • "Licemjerno je narodu nad kojim je izvršen najstrašniji zločin nakon Drugog svjetskog rata kopati po utrobi i nametati veze s terorizmom i globalnim džihadom. Da se ovo radi bilo kome drugom, imali bi radikalan odgovor na petnaestu! Sada se žrtva optužuje za zločine. Ja na to ne mogu ostati ravnodušan, a mogu zamisliti kako se osjeća Bošnjak koji se izgubio najrođenije. Hem ga komšije podozrivo gledaju što je musliman, hem strada zbog toga, hem mu zabranjuju da o tome čak i govori, a onda mu dođe neko sa strane i časti ga pričom da nije dobar musliman. Bošnjaci su danas na strašnom iskušenju." (Dnevni avaz, 21. august 2007.)
  • Vuk Stefanović Karadžić
    • "U Srbiji sve po starome, a sultan Bošnjake pokori sam... Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih." ("Pismo Jerneju Kopitaru", 6/18. juna 1832., Zemun)
Bošnjaci na Moskovu
"I od Bosne osamdeset bega,
Od Zagorja dva Čengića mlada,
Od Nikšića dva Paripovića,
Od bijela Kolašina grada,
Od njeg, kado, dva Mekića mlada,
Od onoga Polja Bijeloga,
Od njeg, kado, dva Kućevića,
Od Pljevalja dva Drndića mlada." ("Narodne srpske pjesme", 1833.)
  • William Jardine
    • "Sa svojim srodnicima Srbima, Bošnjacima, i Hrvatima, Bugari čine porodicu koja je potpuno različita od Grka i Albanaca." ("The Edinburgh New Philosophical Journal", 1849.)

Bošnjačke pričeUredi

PosloviceUredi

ReferenceUredi

  1. Alija Isaković, Biserje : antologija muslimanske književnosti, 2., dopunjeno izd., »Otokar Keršovani«, Opatija, 1990., str. 251., 256. (citirano sa str. 251.; str. 256. potvrđuje navod). ISBN 86-385-0025-4.
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: