Otvori glavni meni

CitatiUredi

  • Adolf Hitler
    • "Srbe više cijenim od Hrvata ali su me Srbi više puta ujeli za srce."
  • Aleksandar Tijanić
    • "Mi Srbi lansirali smo na Hrvatsku bombu koja će eksplodirati kad-tad i ne možete se spasiti. Ona je uništila Srbiju. To je folk muzika. Bez nje se nije ni moglo ratovati na Balkanu. Ona je srpski najznačajniji proizvod i vi u Hrvatskoj morate učiniti sve da to ugušite." (poruka direktora RTV Srbije, Zadarski list, članak "Turbo folk - primitivne strasti za primitivne ljude", 7. marta 2012., [1])
  • Archibald Reiss
    • "Popovi vam nisu bili niti jesu crkveni ljudi, već vatreni rodoljubi sa svim vrlinama i manama vašeg naroda."
  • Bora Todorović
    • "Mi smo i zaslužili da živimo u mraku. Ja ne znam koji narod više psuje sunce od nas, te sunce žarko, sunce krvavo, sunce kalaisano... Uz sunce psujemo još i Boga i lebac i majku. Čemu može da se nada narod kome su obične psovke sunce, Bog, lebac i majka?" (O Srbima)
  • Dimitrije Tucović
    • "Srpska i bugarska buržoazija sem rata ne zna za drugo rješenje sukoba."
  • Dobrica Ćosić
    • "Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda... Mi lažemo da bi varali sami sebe, da tješimo druge, mi lažemo za oprost, mi lažemo da bi se borili protiv straha, lažemo da ohrabrujemo druge, lažemo da bi skrivali svoj i nečiji drugi jad. Laganje je oblik našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Mi lažemo na kreativan, maštovit i inventivan način." ("Deobe 1-3", 1961.)
    • "Laž je srpski državni interes."
    • "Laž je u samom biću Srbina"
    • "Možda će se i nama Srbima čudo spasenja jednom dogoditi!"
    • "Srbe je toliko puta u historiji spašavala laž..."
    • "Taj nesrećni i prokleti srpski narod! U Evropi smo danas jedina država koja nema nijednog istinskog prijatelja. Nijednog! Ali nas Bog opet sačuva. Sačuva nas zbog nečeg. I za nešto." ("Vrijeme smrti")
  • Dragan Čavić
    • "Mi smo silom dobili Republiku Srpsku. To je sad vrlo upitno kako smo je dobili pred samim vojničkim porazom?! To je najbolje rekao Danijel Sever neki dan u Beogradu, a meni Žak Klajn prije 15 godina: "Znate vi srbi, znate li zašto ste dobili Republiku Srpsku? Zato što Zapad na želi da u srcu Evrope ima islamsku enklavu, da ima Iran ili Saudijsku Arabiju, jer ostaviti Bošnjake, muslimane u srcu Evrope da imaju čistu etničku državu je najveća opasnost za Evropu. To mi je Žak Klajn rekao prije 15 godina. A Danijel Server, koji je dio te administracije Klintonove je to neki dan potvrdio u Beogradu, pričajući o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske..." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 16.05.2016.)
  • Hamdija Pozderac
    • "I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." (Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine)
  • Ivo Sanader
    • "Srbi su naše bogatstvo, a ne problem." (Globus, 2004.)
  • Jacques Chirac
    • "Srbi su narod bez zakona i vjere, to je narod razbojnika i terorista." (za ručkom, juna 1995., za vrijeme rata u Bosni, tokom dugotrajne opsade Sarajeva, na sastanku šefova vlada EU)
  • Jamie Shea
    • "Srbe treba spokojno bombardovati, jer će sve brzo zaboraviti." (marta 1999.)
  • Jovan Dučić
    • "Srbin ima prirodnu tendenciju da sve svoje velike ljude ili poubija ili unizi, i da ih zatim opeva u svom desetercu kao heroje svoje nacije, i, najzad proglasi svetiteljima svoje crkve."
  • Mahathir bin Mohamad
    • "Srebrenica - ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Svi se mi sjećamo 11. septembra 2001., jer su toga dana dva aviona udarila u tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Tada se 3000 ljudi srelo sa užasavajućom smrću. Ali, u Srebrenici su Srbi poklali više od 13000 bosanskih muslimana, i to direktno pred očima holandskih trupa Ujedinjenih nacija koje su bile tu stacionirane da bi ih zaštitile (...) Priča o Srebrenici treba biti ispričana, i pričana opet i iznova (...) Roman moraju pročitati svi kako bi mogli cijeniti da, uprkos svemu, još postoje Bošnjaci koji su dovoljno plemeniti da pisanjem ne ispolje svoj bijes i mržnju. Ja na tome izražavam priznanje gospodinu Taljiću..."
(o romanu Isnama Taljića Roman o Srebrenici, str.5 ISBN 9958-680-00-9)
  • Margaret Thatcher
    • "Zaustavite Srbe. Odmah. Zauvijek." ("The New York Times", 4. maj 1994.)
  • Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
    • "Istina, imade neko kratko vrijeme, otkako su se naše komšije počele u dva tabora dijeliti i to po vjeri; vele hrišćani, da su Srbi, a vele katolici da su Hrvati, ali ništa za to, to je opteklo iz nekih političkih vrela. To će samo vrijeme sve izbrisati." ("Budućnost muhamedanaca u Bosni i Hercegovini", 1893.)
  • Milorad Dodik
    • "Srbi su jedan korektan i pošten narod koji je u prošlom ratu branio sebe, a pojedinici su u svemu tome učinili zločine za koje trebe da odgovaraju. Tako se dešavalo i na drugim stranama."
  • Miloš Obrenović
    • "Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom." (izjava iz decembra 1830. , kada mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, izvor: Sima Ćirković, "Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.)
  • Miroslav Krleža
    • "Srbi i Hrvati su jedan te isti komad kravlje balege koji je kotač zaprežnih kola povijesti slučajno prerezao na pola."
  • Muamer Zukorlić
    • "Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost."
  • Muhamed Filipović
    • "Safvet-beg Bašagić nije nikada bio, niti je hrvatski pisac, to nije bio Musa Ćazim Ćatić, kao ni Mak Dizdar, kao što ni Meša Selimović nije bio srpski pisac. Međutim, ne treba sve bacati na te koji to čine, jer oni to čine na osnovu izjava, deklariranja i želja takvih pisaca. Treba znati da su se naši brojni pisci izjašnjavali kao Hrvati: Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, Alija Nametak, Muratbegović, Mak Dizdar; kao što su se drugi, od Avde Karabegovića do Meše Selimovića, izjašnjavali kao Srbi, a npr. Ćamil Sijarić kao Crnogorac. Druga je stvar zbog čega su to oni činli. Svako zna da je Meša postao Srbin zbog terora nad njim kojeg je vršio Cvjetin Mijatović, uz pomoć nekih muslimanskih pseudo-intelektualaca, a da je Mak postao Hrvat, kako je meni lično obrazložio, jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom životu kojeg je veći dio svog života vodio. S druge strane, i mnogi drugi, političari i navodni narodni vođe, su se izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati. Tako je npr. i Alija Izetbegović bio dugo godina Srbin, prema svom izjašnjenju u popisima stanovništva. To, međutim, ne mijenja istinu i identitet tih pisaca. Svako, ko zaviri u njihova djela može se jednostavno uvjeriti da je sadržaj, jezik, faktura i sve o čemu oni pišu i kako misle, vezano sa Bosnom, vezano za bosanski način života i našu tradiciju i kulturu. Jedan od razloga da drugi preuzimaju naše pisce može biti i u tome što je malo naroda koji su u tako malo vremena dali toliko velikih pisaca. Uzmite samo kratak period od 1908.-1917. godine. U tom vremenu se među Bošnjacima rađaju Hasan Kikić, Ahmet Muratbegović, Meša Selimović, Skender Kulenović, Midhat Begić, Safet Krupić, Ćamil Sijarić, Muhamed Abdagić, da navedemo samo najpoznatije i nesumnjivo velike pisce koji bi činili čast svakoj našoj književnosti. To može biti razlog da se drugi pokušavaju na nama namiriti za oskudnost svojih pisaca. Ko zna." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje o svojatanju bošnjačkih i bosanskih intelektualaca od susjednih Srba i Hrvat.)
  • Nedžad Ibrišimović
    • "Tako sam i ja imao skrivenu kutiju rajsnegli, a moje komšije Srbi skrivene kutije metaka i puške. Ja sam, naime, pretpostavio - ako rat dođe u Bosnu, otići će mi stakla na prozorima pa neću imati čime pričvrstiti najlon." (Knjiga Adema Kahrimana)
  • Nezim Halilović
    • "Srbi su se pokazali kao loš narod koji ima i loše vođe. Ako to nije tako, gdje su onda bile te druge snage, da spriječe zločine? Da li je Miloševića mogao poraziti iko drugi do veći nacionalista od njega?"
  • Novak Kilibarda
    • "Rukovodstvo Republike Srpske treba da bude veoma oprezno, povodom ponuđenog rješenja Kontakt grupe jer se vode duboke političke igre. Treba isključiti svaki romantizam, jer u politici je malo bratstva, u politici je samo interes i korist. Srbi u RS treba da budu odlučni u namjeri da očuvaju svoju teritoriju, ali to moraju uraditi pameću i junaštvom." (6. august 1993.)
    • "Vjerujte, do sredine 19. vijeka u Bosni, niti je bilo Srba, ni Hrvata, sve su bili Bošnjaci, jedni s tri prsta, jedni s četiri, jedni klanjaju." (ntvMontena, emisija emitovana 22.02.2012)
  • Paddy Ashdown
    • "U ovoj zemlji sve se radi o historiji, i ako pogotovo Srbi, iako su strašne stvari počinili i Bosanci i Hrvati, ne shvate tu historiju, nećemo moći graditi stabilnu zemlju. Glavni teret krivice leži na srpskim leđima i oni to moraju priznati, kao što su i Nijemci."
  • Papa Ivan Pavao II
    • "Trebalo bi da bombardujete Srbe." (Klintonu tokom javnog pojavljivanja u Denveru)
  • Petar Lazić
    • "Sve smo učinili da buduća pokolenja još dugo pominju ne samo nas, nego i našu familiju."
  • Ratko Mladić
    • "Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici uoči još jednoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad, jer napokon je došao trenutak da se poslije bune protiv Dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru". (nakon ulaska u Srebrenicu)
"Dedo, premili dedo, Božju ti vjeru dajem
Da Srbin nisam bio, niti sam, niti ću biti
Govore da sam rek'o, nu ja se ne sjećam ništa
Jer nisam svjestan mog'o tako što u snu sniti." (1891., odgovor mladog Safvet-bega Bašagića na javnu potvoru objavljenu u Bosanskoj vili da se osjeća Srbinom, na riječi: "Safete, jadni sine, de kaži pravo djedu, Je li si Srbin ko što svjetina danas gudi? Ako si – unuk mi nisi! Ja te se odričem sada. Na oči djedova tvojih, na oči čestitih ljudi.")
"Znaš Bošnjače, nije davno bilo
Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta
Kad u našoj Bosni ponositoj
I junačkoj zemlji Hercegovoj
Od Trebinja to Brodskijeh vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata
A danas se kroz svoje hire
Oba stranca ko u svome šire
Oba su nas gosta saletila
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ima ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić)
  • Sefer Halilović
    • "Srbi i Hrvati, zajedno sa Bošnjacima i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO Mate Bobana i VRS Ratka Mladića i Radovana Karadžića su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po ciljevima za koje se bore." (Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.)
  • Sima Ćirković
    • "Prigodom proglašenja dokumenta kojim mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, u decembru 1830., Miloš Obrenović je okupljenim uglednicima rekao "Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom."." ("Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.)
  • Siniša Mihajlović
    • "Sramim se što sam Srbin!" (na derbiju Crvene zvezde i Partizana bio je do 60. minute kada je napustio stadion zbog paljenja južne tribine Marakane.)
  • Velimir Bata Živojinović
    • "Prije dvije godine, kada je sve počelo, rekao sam da je krajnje vrijeme da mi Srbi ratujemo kao Amerikanci, da ne dozvolimo da se ratuje na našoj teritoriji, da se branimo na tuđoj teritoriji." (NIN, 3. septembar 1993.)
  • Vladislav Skarić
    • "Već od 1846. započela je propaganda u Bosni, isprva prosvjetna, a poslije i revolucionarna. Te godine je Ilija Garašanin, ministar unutarnjih djela kneževine Srbije, pridobio Ristu Bogdanovića, trgovca iz Sarajeva, koji je prešao u Slavonski Brod, pa tu otvorio kafanu i bavio se pomalo i špediterskim poslovima za bosanske trgovce. Ko je god išao iz Sarajeva ili u Sarajevo svraćao je Bogdanoviću. Poslije njegove smrti nastavio je taj posao sin mu Stevo, koji je od 1860-1878. učinio mnogo usluga vladi u Beogradu u poslovima propagande i revolucionisanju Bosne. U Sarajevu je, poslije 1863.g., osnovano među sarajevskim Srbima društvo, koje je uzelo sebi za zadatak da iskorjenjuje podrugljivo ime Vlah, a da uvodi ime Srbin... Društveni članovi su izlazili na sarajevske carine, pa dočekivali seljake, kojima su govorili da oni ne treba da se zovu Rišćani, nego Srbi." (Izabrana djela, knjiga I, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Sarajevo, 1985., str. 246. i 247.)
  • Živojin Mišić
    • "Srpski vojnik i srpski vo treba da dobiju zajednički spomenik na Terazijama! Poslije rata, ista im je sudbina otprilike!"

PosloviceUredi

Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: