Otvori glavni meni
Enver Kazaz
historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist
Rođenje 15.01.1962.
Olovo, BiH
  • "Da li je uopće moguć dijalog u zemlji nezavršenog rata, temeljno je pitanje bosanskohercegovačkog društvenog prostora. Nezavršeni rat proizveo je u političkom polju ideološki monizam, pa se politička, akademska, kulturna, medijska, religijska i svaka druga moć konstituira u odnosu na vrijednosni sistem etnonacionalizma. Njegove različite forme od Daytona do danas proizvele su etnoklerokapitalizam, vampirski surov u svojoj eksploataciji potlačenih klasa, u čijim okvirima raste egzistencijalni strah. Tako se međunacionalnoj mržnji pridodala klasna fobija, a religijska moć je autoritet Boga prinijela na žrtvu tajkunima, pa je on postao zalogom međunacionalne mržnje i klasne fobije. U takvom društvenom kontekstu dijalog nije moguć. Namjesto njega na sceni je društveni sukob, koji poprima različite forme. Doda li se tome traumatiziranost ratnom tragedijom koja je pretvorena u simbolički kapital političke moći, onda je jasno da je sukob premrežio sve dimenzije vremena: i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Na njemu su izrasla tri odvojena društva u BiH, a svako od njih u ona druga dva vidi isključivo demonskog svepovijesnog neprijatelja. Unutar svakog od ta tri društvena geta vlada sistem mentalne okupacije podanika, a u situaciji vladavine mentalnih logora institucije moći, mediji, kultura, religija, društvene znanosti itd. nadziru stanje društvenog uma i pažljivo vode računa o tome da se svepovijesni demonski neprijatelj ne pojavi u formi sugovornika, jer bi se tada raspao njihov vrijednosni sustav. Dijalog bi ukinuo rigidni ili meki nacionalizam, oduzeo mu unutaretnički legitimitet, a u društvenom polju bi se pojavile nove ideološke konfiguracije koje bi pluralizirale tri etnička geta. No, da bi do toga došlo neophodan je veliki društveni događaj. Stanje društvenog uma upućuje na to da bi taj događaj morao biti kraj rata u političkom polju. On će nastupiti sa ustavnim promjenama i završetkom privatizacije društvenog bogatstva. Do tada valja živjeti u kontekstu društvene fobije, mržnje i destrukcije svih vrijednosti. Bosanskohercegovačka tri etnička geta trunu iznutra, zaudaraju smradom lešine humanizma i mi se navikavamo na taj smrad. Naša čula ga ne doživljavaju više kao smrad, nego kao miomiris tri etnička krda." (Amnestiramo li pozivanjem na dijalog ratne zločince?)


  • "Viktimološki diskurs tu se udružuje sa oživljavanjem mitologema o rajskom dobu srednjovjekovne Bosne na koje se prikopačavaju one o rajskom dobu titoističke Bosne, da bi se na sve to nakalemio ideološki narativ o građanskoj Bosni, koja je tobože proizašla iz srednjovjekovne i titoističke verzije bosanskohercegovačkog multikulturalizma. Nesposobna da analizira bosanskohercegovačku društvenu realnost, ona, ta medijska scena, širi patriotske narative, da bi svaku kritiku proglasila za izdaju domovine. Iracionalna kao i svaka mitrocentrična naracija, takva vrsta sekularno nacionalističke bošnjakocentrične bosanske ideologije konceptualizira i sliku o svojim susjedima kao demonskim neprijateljima [...] Viktimizacija je u pravilu izvor nacionalističkog stava. Velikosrpska ideologija je na njoj izgradila svoju moć. Na njoj je, dokazuje Eridth Zirtal, Izrael izgradio svoj agresivni nacionalizam. Na njoj je Izetbegovićeva vlast izvršila prekodiranje bošnjačkog identiteta, arhaizirajući ga, getoizirajući, klerekilaizirajući, autoegzotirajući, da bi uspostavila svoj etnoklerokapitalizam kao oblik surove eksplotacije potlačenih klasa. Na njoj sarajevska mediokritetska medijska moć nastoji prikriti svoje malograđanstvo, svoj sitni šićar, ne uviđajući pri tom koliko zapada u nove forme ovdašnjeg nacionalizma." (Kapital žrtve uložen u mržnju)

Drugi o njemuUredi

  • Abdulah Sidran
    • "Gadosti koje je taj psihopata sa katedre kazivao svojim studentima bile su dovoljan razlog za krivično gonjenje... a da nikada niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti na Nastavničkom vijeću, ili Sudu časti - činjenica je koja i ostale profesore sa toga Odsjeka čini odgovornim. Alkoholizam jeste bolest, ali tu nije opravdanje. Pijan se za katedru ne izlazi...Važno je da istinu o njemu govore njegovi studenti, a ne ja, koji znam za svakojake njegove 'aferime' - od kojih bi obrazli čovjek u zemlji propo." (Slobodna Bosna, 14.03.2018., [1])
  • Fatmir Alispahić
    • "Dosad smo rasizam razumijevali kao mržnju prema crnoj ili žutoj rasi, pa bi ispalo da Bošnjaci rasistički mrze neke crnce ili žutce. A kako u blizini nema takvih, ispada da E. Kazaz misli kako Bošnjaci rasistički mrze ili Srbe ili Hrvate. Ali, Srbi i Hrvati nisu druga rasa, a nisu ni Bošnjaci, ako ih, pak, E. Kazaz ne smatra „azijatskim ostacima“. Prije će biti da je izmišljanjem rasizma u Bošnjaka, E. Kazaz htio da na najvišu ljestvicu ekstremizma, goru od nacional-šovinizma, od četništva i ustaštva, izdigne navodni ekstremizam u Bošnjaka." (tekst "Fašizam Envera Kazaza" za Bošnjaci.net, 17. septembra 2011., [2])
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: