Hodža Strah

test

Hodža Strah
Autor	Derviš Sušić
Originalni naziv	Hodža Strah

• "Nije pio ali je znao da je srdačno gostoprimstvo rakijaša zov nesrećnih radi saučesništva koje umanjuje krivicu i uvećava razlog za duže sjedenje" (str.17)

• "...godilo mu je više da bude slavan među poštivaocima, makar im morao praštati pretjerivanja." (str.17)

• "- Tako. A sad, ko je u ovom carstvu najveći zlotvor?

- Onaj ko ima najveću vlast i silu u šakama.

- Tako je. A zatim?

- Onaj koji je prvi do njega niz merdevine sile i vlasti.

- Aferim! Dobro napreduješ. Penješ se. Budeš li znao, a ćutao, možeš postati vezir. Budeš li govorio, objesiće te. Prvo - sramota, drugo - strahota." (str.23)

• "U Bosni je imati - opasno kao i nemati." (str.28)

• "A ovaj jabandžija, očigledno, ne boji se ni dana, ni noći, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet..." (str.30)

• "Sila se hrani samo na jaslama nasilja. A najslađe zoblje vlastite podanike, i to kao sitno zrnje zobovo." (str.33)

• "Sve je moguće tamo gdje vlada ludost, a razum čuči u predsoblju kao slabo upotrebljiv sluga." (str.33)

• "...u poslove Boga i vlasti, naročito kad je u pitanju izbor odabranih, ne treba se miješati." (str.35)

• "Gost je dimio i ravnodušno zurio mimo, razmišljajući o nečem važnijem i od čimbura i od Muhtara. I ćutao, valjda pridržavajući se mudrog iskustva da za velikim riječima posežu sitni ili neiskreni, da krupne gestove čine samo površni, da sitno i dugo drobe govor uglavnom priglupi, a da samo umni poznaju tajnu rječite šutnje." (str.41)

• "Sav dunjaluk od postojanja do danas odgojio se i othranio na ženskoj sisi. Kad ona usahne kao izvor i kao zov, možemo saviti bajrake i vratiti se bilju i kamenju. Žena je mladom - molitva, starom - hizmećar. Više je ljudske snage sasuto među ženske noge nego u sve oranice svijeta. Žena je zemlja, muško je orač. A oboje žeteoci. Žena je kuća, muško ukućanin." (str.41)

• "Vlast i Bog stižu uvijek. Sporo ali kad stignu... onda, ee..." (str.45)

• "...vlast ne dolazi u kuću ni da blagoslovi, ni da unese vreću pšenice. Vlast je stvorena ili da bude kazna Božja ili da nečim ovozemaljskim zagorča život jadnom žitelju." (str.46)

• "Ja znam ko te je mržnji naučio. To je tvoje, mrziti ili voljeti. Ali, nije tvoje od toga novo nasilje činiti. Ako ti je teško, zovi živa čovjeka u pomoć. Tegoba od nasilja ne liječi se nasiljem nad nevinima. Idi na izvorište sile koju mrziš i tamo iskali pomrčinu koja ti se zbog nje slegla na dušu." (str.66)

• "Gorjeće Bosna i plakaće i krv će mnoga i mnogo godina proticati dok dozrije doba mijene." (str. 66)

• "Ja ne podnosim pijanice jer su bjegunci od života, a hrabrost u piću im je čista nasrtljivost kukavica. Nisu mi dragi ni bludnici jer u njihovoj prevelikoj trci za ženama vidim traganje za majkom, pa - ne našavši majku, raspoloživu ženu učine droljom, jer nemaju ni hrabrosti ni ukusa da joj ostanu vjerni kao svetinji." (str.80)

• "Udvoje sve je mekše i podnošljivije, blizina zida mostove razumijevanja." (str.88)

• "...živ čovjek zamršeniji je od svemira. I dragocjeniji od bilo čega." (str.88)

• "Čovjek je od rođenja utamničen. Sila nad njim, običaj oko njega, navika u njemu, tijelo slabo...sve se urotilo protiv njega. I njegova misao čak." (str.88)

• "...sva ljepota i jeste u tome što nam se čini. Nema lijepog. Postojimo mi kojima je lijepo ili ružno." (str.89)

• "Žena je sasvim iskrena samo u gnjevu ljubomore, u žudnji za nakitom i u tuzi za izgubljenim djetetom." (str.89)

• "Bog je kaznio seljaka - ujutro brigom, uveče umorom." (str.93)

• "Odricanje od zla, pola je dobra. Pravo dobro je hršum na zlo." (str.127)

• "...bez svijesti o korijenu, stablo ne zna kako da se upravi." (str.140)

• "Glas se ne podiže na roditelja ni kad zgriješi." (str.152)

• "Želja za imetkom i vlašću ne pita ni za vjeru, ni za kapu, ni oznaku." (str.154)

• "...zalud je Bosni sijati i rađati, gavranovi joj crni sjeme zoblju..." (str.156)

• "Hajd' što prirodna smrt uzme! Bilo bi neskromno da običan žitelj od nje traži objašnjenja. ali daleko je više ljudi izginulo nego što je preostalo, a među preostalima, daj Bože, da je svaki stoti sposoban da domisli šta je jedino vrijedno izgibije. Bosna je, moj ahbabu, zemlja udovička. Još da nije naređenih i dobrovoljnih naseljavanja, za tri dekade bi vuk i poreznik ostali jedini stanovnici njeni, a za stoljeća bi, nesrećna, postala imenica iz priče o davnini. Svaka zemljica skipljena između nekog Stambola i nekog Beča je Bosni posestrima." (str.157)

• "...kad se dobroti pridruži neopreznost, eto žrtve." (str.178)

• "Insanu su data tri izvora pameti: knjiga - da je pročita, putnik - da mu kaže šta je na putu vidio, i vlastita misao koja mora da traga, da poredi i predviđa na osnovu toga." (str.181)

• "...čist obraz i čvrsta sloga održe ljude i u najtežem nevremenu. Goloruka sloga jača je od naoružanih nesuglasica. A sitan račun i velika pohlepa sebičnih prerezali su grkljane mnogim carstvima, starim, moćnim, golemim, a mi svoje još ni smislili nismo. Samo slutim, zakuhaće se po Bosni i biće krvi konjima do trbuha..." (str.181)

• "...nesreća čeka u zasjedi svakog kome je sticanje - strast, trošenje - navika, a bližnji samo razlog za sebičnost." (str.181)

• "Ko bolje spozna život, lakše shvati i primi smrt." (str. 266)

• "...Bosna svoj debeli defter mrtvih glava mora popuniti, defter je debeo, a posljednja stranica daleko, a na njoj pišu razlozi i ovoga i svega prethodnog i onog što slije poslije ovog, ali šta piše, ne zna se, daleko je, listove mogu samo godine polako prelistati..." (str.254)