Asim Mujkić

Asim Mujkić
Rođenje	1968. Brčko, BiH

• "[T]eško je u Bosni i Hercegovini izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture, kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite kulture, pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti)

• "[U] Bosni i Hercegovini ljudi su na dubinski način izmiješani – govore jedan jezik koga nazivaju na različite načine, dijele istu historiju i isti ekonomski prostor, dijele isti "životni prostor" kulturalno, tradicionalno, pa ako se hoće i konfesionalno – historija obiluje primjerima prelaska braće i rođaka iz jedne u drugu konfesiju u svrhu očuvanja imetka – da ni u kom plauzibilnom smislu ne možemo govoriti o različitim kulturama koje tobože "jedna-uz-drugu", paralelno kohabitiraju, "konsociraju" u Bosni." (Ibid.)

• "[U]loženo je mnogo novca i destruktivne energije – ilegalne upotrebe sile regularnih i neregularnih vojski i milicija, etničkog čišćenja i genocida da bi se proizvela tri odjelita etnička identiteta s državotvornim pretenzijama. Očekuje se danas da se taj uloženi trud i "isplati". Dilema glasi: da li prihvatiti tu ogromnu intelektualnu, materijalnu i vojničko-zločinačku energiju i njene rezultate – tri odvojena etno-idetniteta, tri odjelite kulture, i proglasiti ih "prirodnim stanjem stvari-usvijetu", unatoč tome što još uvijek nisu odvojene kulture, te na osnovu toga pristupiti reformi Dejtonskog sporazuma u pravcu uvođenja konsocijacijskog modela?" (Ibid.)

• "Moralnost u jednoj zajednici etničke jednakosti je “izvanjska” jer ne proističe iz opredjeljenja slobodnih pojedinaca. Dakle, u bosanskohercegovačkom Etnopolisu moralnost ne postoji. Budući da je izvanjska, ona se referira na manifestacije mehanizama etničke posebnosti koji su kod nas gotovo isključivo religijske prirode. Tako pervertirana kao izvanjska, moralnost se sastoji u oponašanju manifestacija etničkog jedinstva i prepoznatljivosti." (Ibid.)

Djela

• Mi, građani etnopolisa (2007)
• Pravda i etnonacionalizam (2010)