Otvori glavni meni
  • Anton Jekauc
    • "Površina Sutorine je 85 kvadratnih kilometara i možemo je, uporediti sa Monakom od kojeg je 40 puta veća. Kad govorimo o prirodnim bogatstvima, valoriziranje turističkih bogatstava od pet kilometara mora i dovoljnom površinom da primimo pet najvećih svjetskih kruzera predstavlja nešto vrijedno borbe." (konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.)
  • Enver Imamović
    • "Bošnjaci, Bosanci su osjetljivi na svoju zemlju, i na granice. Evo on me podsjeti, 1391. godine nakon što je umro moćni kralj Tvrtko, koji je imao ogromno carstvo, tzv. Velika Bosna. Tada su se javili u Bosni, isti oni, slični oni neki koji danas imaju naši političari, kojima nije stalo ni do Bosne ni do granica. I tada su dva drznika, kako da ih nazovem, iz Huma, današnja Hercegovina, oni počinju svoje pregovore da predaju Sutorinu, Dubrovačkoj republici. I prodali, 20 000 dukata dobili za to. Kad se čulo u Bosni, sazove se skupština, ondašnji velikaši, to je narodna skupština, to je "Stanak" se zvala. Kažu dvojici vitezova, junaka, idite sredite to dole. Oni su otišli i uhvatili to su bili od Stankovića braća, Radić i Bjeljak, uhvatili ih i stavili u okove obojicu, jednome iskopali oči i bacili u tamnicu. Drugi je truhnuo godinama, zato što se uzdrznuo da odcijepi dio Bosne, da ne kažem sad, ima puno takvih slučajeva. Kada su nakon prvog svjetskog ustanka, Srbija i Turska dogovarale mirovnu konferenciju, pod pritiskom Rusije, sultan je dozvolio nekoliko nahija, s ove strane Drine od nas, da pripadne Srbiji. Kad su čuli to kod nas u Bosni, to je bilo bilo 1806. godine, kad se za to čulo u Bosni, nekoliko onih paša, vezira, ode tamo, uhvati komisiju u okove, baci ih i pošalje u Beograd, kažu, drugi put vas nećemo slati u lancima, ko se drzne da dira Bosnu, nego ćemo u tabutima poslati." (konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.)
  • Hasan Balić
    • "Ti stavovi nisu nikakvo stručno i naučno mišljenje. To je mišljenje ljudi iz opće kulture i ljudi koji misle da nije dobro baviti se pravom i pravnom strukom, jer navodno tim narušavamo odnose između dvije države." (Balić o stavovima Ustavnopravne komisije državnog parlamenta u BiH po pitanju Sutorine, 10.04.2015., Slobodna Evropa [1])
  • Ivo Banac
    • "Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014)
  • Muriz Spahić
    • "Po svim re­le­vant­nim či­nje­ni­ca­ma ko­je se de­fi­ni­šu kao ge­o­graf­sko-isto­rij­ske, kar­to­graf­ske, pa i prav­ne, Su­to­ri­na pri­pa­da Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, i že­li­mo da do­ka­že­mo isti­nu. Cr­na Go­ra ne­ma ni­je­dan re­le­van­tan do­kaz da je Su­to­ri­na nje­na te­ri­to­ri­ja i da joj je ikad pri­pa­da­la. Ona je na­sli­je­di­la tu te­ri­to­ri­ju, tač­ni­je, ona je ni­ka­da ni­je ni vra­ti­la, a mo­ra­la je to ura­di­ti. Uko­li­ko ne utvr­di­mo isti­nu, i bu­du­će ge­ne­ra­ci­je će ima­ti ovaj pro­blem sa Cr­nom Go­rom. Mi­slim da pi­ta­nje Su­to­ri­ne tre­ba da bu­de pred­met me­đu­na­rod­ne ar­bi­tra­že. Ako po­gle­da­mo pri­mjer Slo­ve­ni­je i Hr­vat­ske, vi­dje­će­mo da oni vo­de spor oko jed­nog mno­go ma­njeg pro­sto­ra. Na­dao sam se da će Cr­na Go­ra ipak džen­tlmen­ski vra­ti­ti Su­to­ri­nu BiH, što se ni­je de­si­lo. (za TV N1, 18.01.2015)
  • Omer Ibrahimagić
    • "Napravljeno je osam banovina po rijekama i jedna primorska u Splitu. Jedna od ovih banovina je bila Zetska banovina, po rijeci Zeti u Crnoj Gori. U tu banovinu su pored teritorije Crne Gore, definisane Berlinskim kongresom, ušli Trebinjski srez i Dubrovački srez. Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je tada donio uredbu sa zakonskom snagom da se u okviru jedne banovine može neka opština prebaciti iz jednog sreza u drugi srez. Tako je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dvije katastarske opštine, Kruševica i Sutorina." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014 [2])
  • Suad Kurtćehajić
    • "Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore, i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vjekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Nijedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Treba zadržati dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bismo zadovoljili Crnu Goru" (za novinsku agenciju Patria, novembar 2014)
    • "Time ćemo dobiti na vremenu, a javnost će se upoznati sa više elemenata o Sutorini. Nakon toga ide rješenje na dva moguća načina – razgovor sa predstavnicima iz Podgorice jer oni nemaju ozbiljne argumente ili međunarodni sud gdje važe druga pravila. Crna Gora će time ući u probleme jer ima nejasne granice dok mi imamo najjasnije granice jer je to utvrđeno na Berlinskom kongresu. Evropa će Crnoj Gori osporavati ulazak u EU zbog sudskog spora, a to se Podgorici nikako ne može isplatiti."(konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.)
  • Ševal Kovačević
    • "Parlament države nikad nije ustupio ovu oblast Crnoj Gori, ali raspadom Jugoslavije je došlo do jedne vrlo komplikovane situacije, gdje se išlo po principu 'ko jamio, jamio' i tada je Sutorina bila pod pravnim okriljem Crne Gore. Problem je u tome što Crna Gora nije došla do vlasništva nad Sutorinom na pravni način. U Trebinju se danas ne mogu naći nikakvi dokumenti koji bi dokazali da je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dvije katastarske opštine, Kruševica i Sutorina." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014)