Suma teologije
AutorToma Akvinski
Originalni nazivSumma theologiae
Datum izdanja1265/6-1273.
  • "Ljudski zakon ima utoliko svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim razumum. Kad je, naprotiv, jedan zakon u suprotnosti za zdravim razumum, naziva se nepravednim zakonom; u takvom slučaju prestaje biti zakonom i više postaje činom nasilja."


  • "Pravo je preskripcija osmišljena, usvojena i proglašena sa gledištem ka zajedničkom dobru zajednice, od strane osoba ili tijela osoba odgovornih za [održanje zajedničkog dobra] te zajednice."


  • "Za čovjeka je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe." (Cf., De regimene principium, I, 1.)


  • "Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (1a 2ae, 96, 4.)


  • "Ljudski pozitivni zakoni su pravedni ili nepravedni. Ako su pravedni oni po sudu savjesti imaju obvezujuću snagu Vječnog prava iz kojeg proizilaze (...) Zakoni su nepravedni po dva načina: ako su protiv onoga što je čestito u ljudskim pojmovima, te protiv Božijih prava. Oni su suprotstavljeni dobru po tri osnove: kada vladar oporezuje svoje podanike prije zbog svoje vlastite pohlepe ili samoljublja negoli za opće dobro; kada on propisuje neki zakon preko ovlasti koja mu je povjerena; i kada, mada su usmjereni na opće dobro, zakoni vrše nepravičnu raspodjelu. To su nasilje prije negoli pravo." (1a 2ac, 96, 4.)


Drugi o djelu

uredi
  • H. L. A. Hart
    • "Opće je uvjerenje da postoji veza između prava i morala koja je u izvjesnom smislu nužna i da upravo nju moramo smatrati kao središnju, u bilo kojem pokušaju da analiziramo ili razjasnimo pojam prava [...] [K]ada govorimo o pravu, moralu i nužnosti najjasnija je ona najekstremnija forma tog stajališta, ona tomistička tradicija prirodnog prava. Ono se svodi na dvije postavke: prvo, da postoje izvjesni principi pravog morala i pravednosti, koje ljudski um može dokučiti razumom bez pomoći otkrivenja, i pored toga što su božanskog porijekla; drugo, da se zakoni koje je čovjek stvorio, a u suprotnosti su s ovim principima, ne smatraju valjanim pravom – lex iniusta non est lex". (Koncept prava)

Vanjski linkovi

uredi