Razlika između izmjena na stranici "Edin Šarčević"

Uklonjena 4.092 bajta ,  prije 2 godine
m
nema sažetka izmjene
m
m
 
*"Dakle, taj pretpostavljeni kvantum, "princip" pravne države, sačinjavaju: vladavina općih, racionalnih i neretroaktivnih normi, podjela vlasti sa primatom zakonodavstva i nezavisnim sudstvom, politički pluralizam, nepovredivost ljudskih prava, pretpostavka slobode na strani individue, funkcioniranje državno-pravnog sistema kroz mehanizam ustanova, odgovornost i kontrola državnog djelovanja/vlasti i doziranje svakog oblika državne moći, primarno, instrumentima prava." (''Pojam pravne države'')
 
 
*"Etniziranje nauke o javnom pravu je u tom smislu jedini prohodan put za stvaranje privida naučnosti u stanju koje se opire svim naučno zasnovanim spoznajama o ustavnom uređivanju jedne kontinentalnoevropske države." (''Nauka o javnom pravu u dejtonskom modelu'')
 
 
*"Na jednoj strani se razvila neka vrsta "kućne radinosti ustavotvorstva". Riječ je o fenomenu pisanja ustavnih tekstova po kružocima istomišljenika, po radnim grupama političkih partija i pojedinačnim domaćinstvima. Na drugoj je političko ugovaranje ustavnih promjena na ''party-koktelima'', po restoranima i prenoćištima, bez valjanog oslonca na pravila nauke o javnom pravu." (''Nauka o javnom pravu u dejtonskom modelu'')
 
 
*"Dejtonski model predstavlja željeno rješenje za postizanje cilja koji je pod egidom "dogovora naroda" formulirao vrh SDA 1990. godine. Upravo je u ovom modelu "dogovor naroda" postao isključivom determinantom svih političkih i parlamentarnih procesa, ali i cjelokupnog političkog života u BiH. Oni se sada zovu "konstitutivni narodi", nosioci su ustavotvorne vlasti i predstavljaju najvažniju polugu političkog odlučivanja. Već je zbog toga netačna tvrdnja da se ovaj model pojavljuje kao neka vrsta zatočeništva, on u cjelini oslobađa "narodnosno" i obrazuje institucionalni okvir za oslobađanje konstitutivnih naroda od svih normativnih, pravnih ili moralnih ograničenja. Oni su upravo u ovom modelu apsolutno slobodni, budući da dejtonsko "pravo" ozakonjuje sve što je u službi naroda. O zatočeništvu ne može biti govora, bar iz perspektive kolektiviteta. Sasvim drukčiju poziciju imaju apstraktni građani. No, oni u monopartijskom predstavljanju etnije od izbora iz 1990. ne predstavljaju političku ili pravnu vrijednost. To se nije ni htjelo. / Dakle, ko je tražio "dogovor naroda", mora prihvatiti i premise Dejtonskog modela. Multietničke zajednice u kojima se ne razvija kultura lojalnosti državi nego se osnažuje etnokulturna lojalnost narodima, moraju uspostavljati ustavne sisteme koji približno odgovaraju Dejtonskom modelu. Tamo gdje se državna nacija i građanski ustavni patriotizam zamjenjuju državom etno-nacija i etnonacionalizmom, država se mora uspostavljati kao sistem uzajamne kontrole i latentnog sukoba pojedinih naroda. U BiH je ovakvo stanje programirano SDA-ovim zahtjevom za dogovorom naroda, i upravo su muslimanske/bošnjačke političke elite dali odlučujući doprinos njegovom uspostavljanju [...] Dejtonski model nije nikakav slučaj ili produkt vanljudske instance, on nije izvana nametnut ili oktroiran. On stoji kao krajnji rezultat zakonomjernog razvoja od građanske republike prema državi u kojoj se ''narodi dogovaraju''; on je upravno proporcionalan rezultatima politike koja umjesto građanina insistira na narodu; model je prihvaćen na formalnopravno validan način i do danas nisu ponuđeni pravno validni dokazi da je ugovor uslijedio na nezakonit način [...] U zakonomjernosti razvoja građanske republike prema federaciji etnozajednica ulazi svako društvo koje u politički sistem, po cijenu kršenja vlastitog ustava i općeprihvaćenih pravnih standarda, instalira prevlast kolektivnog nad invidualnim, instalira lojalnost etničkim ili vjerskim grupama umjesto državi građana. / Bosanski slučaj je samo jedan radikalan i dovoljno jasan primjer." (''"Dejtonsko zatočeništvo": slučaj ili zakonomjernost – jedan javnopravni pogled'')
 
 
*"[T]umačenje ustava naprosto nije moguće, a da se "opna ustavnosti" ne protegne na mjesta koja nisu pokrivena pisanim ustavom - da li takva mjesta ulaze u ustavna pitanja, ne određuje politički ukus ili osobni afinitet, nego razmjeri problema koji se nalaze u fokusu provjere." (''Odluka o državnoj imovini U-1/11)
 
 
*"Ko se opredjeli za prvu varijantu (održavanje na snazi pravnih praznina), promašio je poziv sudije jednog ustavnog suda." (''Ibid.'')
 
 
==Djela==
 
*''[[Ustav iz nužde]]'' (2010.)
*''[[Dejtonski ustav: karakteristike i karakteristični problemi]]'' (2009.)
*''[[Ustav i politika]]'' (1997.)
 
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
 
[[Kategorija:Edin Šarčević]]
{{Wikipedia}}
10.653

izmjene