Razlika između verzija stranice "Nepravda"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 40:
*[[Iris Marion Young]]
**"Tvrdim da koncept raspodjele treba biti ograničen na materijalna dobra, i da drugi važni aspekti pravde uključuju procedure odlučivanja, društvenu podjelu rada, i kulturu. Ugnjetavanje i dominacija, tvrdim, trebaju biti temeljni termini za konceptualizaciju nepravde." (''[[Pravda i politike razlike]]'')
*[[Jacob Weinrib]]
**"''Nepravda'' se sastoji u kršenju regulativnog principa javnog prava. Pravo ili pravni uslovi su nepravedni u opsegu u kojem ne uspijevaju u pomirenju autoriteta prava sa ''vertikalnom'' nezavisnošću svake osobe koja je njime obavezana. Javni autoritet se vrši nepravedno u opsegu u kojem nameće (ili ne uspijeva da ublaži) proizvoljna ograničenaj na slobodu osoba koje su obavezane pravom [...] Iako su takvi zakoni proizvoljni, oni su ipak valjani i zahtijevaju pokoravanje [...] [O]osobe moraju vršiti međusobnu interakciju u uslovima pravnoj prava čije postojanje je nekompatibilno sa pravom da se izuzmemo od valjanih zakona koje smatramo nepravednim. Suprotno tome, barbarizam se sastoji u kršenju konstitutivnog principa javnog prava. ''Barbarizam'' jeste patologija određene norme ili općenog uslova koji čini ''horizontalnu'' nezavisnost nesigurnom podvrgavajući nezavisnost jedne ili više osoba proizvoljnoj moći drugih. Nacistička Njemačka je paradigmatski primjer barbarskog režima. Iz tačke gledišta normativne strukture javnog prava, problem nacizma nije bio taj da je ''ograničavao'' slobodu osoba pod pravom na proizvoljnim osnovama koje sama sloboda nije zahtijevala, već što je težio da ''negira'' slobodu ''određenih osoba'' u njihovim interakcijama sa drugima. Nacistička vlast je zamislila članove progonjenih grupa kao da posjeduju čudnu formu pravne osobnosti u kojoj oni mogu činiti zločine, ali prema kojima se ne mogu činiti zločini." (''Authority, Justice, and Public Law: A Unified Theory'')
*[[Jack Balkin]]
| |||