Razlika između verzija stranice "Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat? |autor =Gerald Cohen |slika...' |
No edit summary |
||
Red 7:
|datum prvog izdavanja =2000.
}}
==Prospectus==
*"Marksisti žive u vjeri da će konzumacija stoljeća eksploatacije i društvene borbe biti uslov materijalnog izobilja koje će dodijeliti svakom ljudskom biću punu mjeru samo-ostvarenja, u društvu u kojem slobodni razvoj svakoga će biti uslov slobodnog razvoja svih. Za rawlsiance, dolaženje do jednakosti nije zadatak društvene borbe (krunisane budućim izobiljem) već procesom ustavotvorstva. Demokratska politika mora ustanoviti principe egalitarne prirode, ili, da budemo precizniji, principe koji naređuju jednakost, osim kada nejednakost koristi onima koji su u najgoroj poziciji u društvu. Za kršćane, i marksistička i rawlsovska koncepcija je u zabludi, jer jednakost zahtijeva ne tek historiju ili izobilje kojem ide, ili tek politiku, već moralnu revoluciju, revoluciju u ljudskoj duši."
==5. Opijum za narod: Bog kod Hegela, Feuerbacha i Marksa==
*"[Z]a pristalice negativne slobode, postajete slobodni kada se oslobodite ograničenja, dok, za Hegela, postajete slobodni kada oslobodite sebe svojih vanjskosti, kada se uzdignete u misao da ono što vas ograičava nije uistinu vanjsko. ''Samo''-ograničavanje je konzistentno sa slobodom, i stoga, kada se država predstavlja kao elaboracija uma, i stoga kao jedna materija samnom, onda biti ograničen njom nije suprotno mojoj slobodi. Stoga totalitarna tendencija u Hegelu može se razviti iz doktrine po kojoj sloboda nije suočena ni sa čim osim sa samom sobom. Ta doktrina ne vodi nužno u totalitarizam, ali čini hegelijanski ''tip'' totalitarizma mogućim."
==6. Jednakost: od činjenice do norme==
Line 13 ⟶ 23:
*"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i rasprave o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna, jer za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga mogamo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara."
==8. Pravda, poticaji i sebičnost==
Line 31 ⟶ 42:
*"Možemo vjerovati šta god želimo o tome kolko su ljudi odgovorni i/ili krivi za svoje izbore, i to uključuje vjerovanje da uopće nisu odgovorni i/ili krivi za njih, a povrđivajući gledište na kojem insistiram: da je obrazac u takvim izborima relevantan za to koliko je društvno pravedno ili nepravedno [...] Od suštinske je važnosti primjenjivati principe pravde na dominantne obrasce u društvenom ponašanju - to je, da tako kažemo, gdje se radnja odvija - ali ne slijedi da trebamo imati optuživački stavprema ljudima koji pokazuju takvo ponašanje. Možemo imati dobre razloge da oslobodimo optužbi počinioce nepravdi, ali ne trebamo poreći, ili se izvinjavati, za samu nepravdu."
==Envoi==
*"Biznis je, između ostalog, tretiranje jednih pojedinaca od drugih u skladu sa normom tržišta – normom koja kaže da ih se treba riješiti ako ne mogu proizvoditi na nivou koji zadovoljava tržišnu potražnju. To, naravno, promovira “učinkovitost”, ali također kvari čovječnost. Biznis pretvara ljudske proizvođače u robu. Niti pošteđuje njihove poslodavce – “Šta koristi čovjeku, ako dobije sav svijet, a pri tom izgubi dušu svoju" (Jevanđelje po Marku, 8:36)
| |||