Razlika između verzija stranice "Pravda za Zemljane"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 20:
==
*"Pravda je jedna od najstarijih tema u političkoj misli, ali kao što svako ko radi u savremenoj političkoj teoriji može posvjedočiti, ona ne pokazuje znake iscrpljenja. Posljednja četvrt dvadesetog stoljeća stvorila je izobilje novih teorija, sa temeljnim radom [[John Rawls|Rawlsa]] kojeg su slijedila alternativna objašnjenja društvene i raspodjelne pravde koje su ponudili [[Brian Barry|Barry]], Cohen, [[Ronald Dworkin|Dworkin]], [[Robert Nozick|Nozick]], [[Amartya Sen|Sen]], Steiner, [[Michael Walzer|Walzer]] i mnogi drugi. Pesimisti bi mogli tvrditi da je Minervina sova radila uobičajenim tokom, i da je filozofiranje o pravdi doseglo svoj vrhunac u tačno onom trenutku kada je kapacitet savremene države da provede bilo kakvu prepoznatljivu shemu društvene pravde trebao nestati. Ali ostavit ću po strani tu pesimističku misao da bih skrenuo pažnju na drugu odliku ove literature o pravdi, naročito da ne postoji naznaka pojavljivanja konsenzusa o tome kako pravdu razumijevati - nema naznake da, recimo, prikladno refinirana verzija rawlsovske teorije može iznjedriti principe pravde koje svi priznaju kao valjane. Stoga situacija u kojoj se nalazimo jeste jedna intenzivnog interesa za temu pravde (i ja sam ovdje zaokupljen prvenstveno raspodjelnom pravdom u širem smislu, to jeste, pravednom alokacijom resursa i pogodnosti svih vrsta, prava, sloboda, mogućnosti, imovine, dobiti i tako dalje, između osoba) zajedno sa dosta radikalnim neslaganjem oko toga koja teorija pravde je uistinu tačna."
Red 27:
*"Dok univerzalisti vide pravdu kao mjerni štap u odnosu na kojeg se sve ljudske raspodjelne prakse trebaju mjeriti, kontekstualisti je smatraju sličnijom alatu, vještini čije korištenje uključuje iznad svega prepoznavanje okolnosti koje čine korištenje jednog ili drugog instrumenta prikladnim."
==3. Socijalna pravda u multikulturalnim društvima==
*"Multikulturalizam, drugim riječima, zahtijeva više od proste koegzistencije u jednom društvu različitih religija, muzičkih kultura, etničkih kuhinja i tako dalje. On zahtijeva da ljudi sebe vide kao da pripadaju grupama koje su definisane jednom ili više od ovih kulturalnih oznaka, kao da imaju poseban odnos sa drugim članovima te grupe i kao da smatraju svoj grupni identitet kao značajan i vrijedan. Drugim riječima, možemo legitimno govoriti o multikulturalnim društvima kao da ih sačinjavaju različite kulturne ''zajednice'', naravno priznajući da granice koje postoje između tih zajednica nisu uvijek oštre - neki ljudi, zbog miješanih brakova, na primjer, vidjet će sebe razapnute između dvije ili više kulturnih grupa."
*"[D]a bi društvo bilo društveno pravedno, nije dovoljno da njene temeljne društvene i političke institucije raspodjeljuju resurse prema valjanim principima pravde, već je također nužno da sami ti principi budu predmet razumnog sporazuma među članovima. Drugim riječima, pravedno društvo je ono čiji članovi žive zajedno pod uvjetima pravde - oni žive u skladu sa principima koje svaki ima dobar razlog da prihvati."
*"Vrijedi izvršiti razlikovanje između dva široka načina na koje multikulturalizam može omesti društvenu pravdu kao politički ideal. Prvi je taj što se može pokazati nemogućim postizanje sporazuma o principima pravde u multikulturalnom društvu. Zbog njihovih različitih kulturalnih pozadina, grupe bi bile vezane za različite principe pravde, i to ne bi bilo samo pitanje grupnog samo-interesa ili grupne predrasude koju se može prevazići racionalnim argumentom, već posljedica sveprisutnog utjecaja kojeg kultura ima na način na koji ljudi razumijevaju svoje međusobne odnose. Svijet bi se jednostavno činio veoma različitim zavisno o kulturalnoj tački gledišta s koje se gleda. Druga mogućnost jeste da bi kulturne grupe bile voljne da prakticiraju pravdu prema insajderima, ali ne prema outsajderima. Drugim riječima, dozvolili bi da opseg pravde bude određen principalno kulturalnom grupom kojoj pripadaju. Oni bi mogli priznati neke dužnosti pravde ne-članovima, ali te bi bile relativno tanke, možda ne više od dužnosti koje bi priznali ljudskim bićima drugdje. Ovaj drugi potencijalni problem, drugim riječima, jeste motivacioni: u kulturalno podijeljenim društvima, ljudi možda ne bi bili motivirani da žive sa drugim ljudima izvan grupe pod uslovima koji otjelovljuju snažne, suštinske principe pravde. Rawlsovskim riječnikom, oni sebe ne bi vidjeli kao da pripadaju obuhvatnoj društvenoj uniji, već samo kao članove jedne kulturalno-definirane unije koja postoji pored drugih."
[[Kategorija:Literatura]]
| |||