|
}}
* "Nema ničega opasnijeg od miješanja teorije i historije". (''[[Metodologija društvenih nauka]]'')
* "Jer mada moderan [[čovjek]] i pored najbolje volje nije u stanju da sebi predstavi od kolikog su značaja bili religiozni sadržaji svijesti na način života, kulturu i karakter [[narod]]a, ipak ne može biti naša namjera da na mjesto jednog jednostranog materijalističkog tumačenja postavimo jedno, isto tako, jednostavno spiritualističko uzročno tumačenje kulture i historije. Oba su podjednako moćna, ali i jedno i drugo podjednako malo služe historijskoj istini, ako polažu pravo da budu završetak istraživanja, a ne njegova priprema." (''[[Protestantska etika i duh kapitalizma]]'') ▼* "Dostojanstvo ličnosti zasigurno počiva na činjenici da za nju postoje vrijednosti prema kojima usmjerava svoj [[život]]" (''Ibid.'')
* "Sociološko značenje činjenice da neko, prema pravnom poretku države, ima subjektivno pravo jeste da on ima šansu, stvarno obezbjeđenu pravnom normom, da dobije pomoć prinudne mašine za zaštitu izvjesnih (idealnih ili materijalnih) interesa." (''[[Privreda i društvo]]'') ▼* "[[Nauka]] nije puki opis zatečene stvarnosti ili jednostavna reprodukcija činjenica". (''Ibid.'')
==Djela==
* Misaone konstrukcije su "pokušaji da se na osnovi aktuelnog stanja našeg znanja i pojmovnih tvorbi koje nam stoje na raspolaganju, unese red u haos onih činjenica koje smo uvukli u krug naših interesa". (''Ibid.'')
*''[[Protestantska etika i duh kapitalizma]]'' (1904.)
*''[[Privreda i društvo]]'' (1922.)
*''[[Metodologija društvenih nauka]]'' (1946.)
* "On se dobiva jednostranim isticanjem jednog ili pojedinačnih stajališta i ujedinjenjem čitavog niza difuznih, diskretnih, ovdje više, tamo manje prisutnih, mjestimice odsutnih, pojedinačnih pojava, koje se prema tim jednostrano istaknutim stajalištima sklapaju u pojmovnu sliku koja je u sebi jedinstvena. U svojoj pojmovnoj čistoći ta se pojmovna slika nigdje ne može naći u stvarnosti; ona je utopija, a historijskom istraživanju postaje zadaća, da u svakom pojedinom slučaju utvrdi koliko je stvarnost blizu ili daleko od tih idealnih slika... Ako se pažljivo koristi, taj pojam čini posebnu uslugu cilju istraživanja i predočavanja". (''Ibid.'', o "idealnom tipu")
▲* "Jer mada moderan [[čovjek]] i pored najbolje volje nije u stanju da sebi predstavi od kolikog su značaja bili religiozni sadržaji svijesti na način života, kulturu i karakter [[narod]]a, ipak ne može biti naša namjera da na mjesto jednog jednostranog materijalističkog tumačenja postavimo jedno, isto tako, jednostavno spiritualističko uzročno tumačenje kulture i historije. Oba su podjednako moćna, ali i jedno i drugo podjednako malo služe historijskoj istini, ako polažu pravo da budu završetak istraživanja, a ne njegova priprema." (''[[Protestantska etika i duh kapitalizma]]'')
▲* "Sociološko značenje činjenice da neko, prema pravnom poretku države, ima subjektivno pravo jeste da on ima šansu, stvarno obezbjeđenu pravnom normom, da dobije pomoć prinudne mašine za zaštitu izvjesnih (idealnih ili materijalnih) interesa." (''[[Privreda i društvo]]'')
* "Kada se bavimo "pravom", "pravnim poretkom", "pravnim pravilom", moramo strogo voditi računa o razlici između pravnog i sociološkog gledišta. Pravna nauka istražuje idealne važeće pravne norme. To će reći [...] kakvo normativno značenje treba da bude vezano za neki izraz koji pretenduje da predstavlja pravnu normu. Sociologija ispituje šta se stvarno dešava u društvu zbog toga što ima izvjesne šanse da njegovi članovi vjeruju u važenje jednog poretka i prilagođavaju svoje ponašanje tom poretku." (''Ibid.'')
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Max Weber]]
{{Wikipedia|Max Weber}}
| 