Otvori glavni meni

1. I vrapci na graniUredi

  • "Ustavni akti nikad nisu samo idejni projekti za političke zajednice kakve kolektivni subjekti žele da izgrade, već su - u većoj ili manjoj mjeri - uvijek još i izrazi postojećeg stanja koje treba da stabiliziraju."


2. O višepartizmu ni govoraUredi

  • "Moja republika postaje raj za semantičare, a povijest nas uči da je to razlog za zabrinutost."
  • "Kako nisu od onih što eksperimentiraju s narodom, oni su prvo dvedeset godina probali na sebi i svojima, i tek kada su se uvjerili da imetak ne škodi Ideji, spremni su da cijelom narodu obznane da bogatstvo nije grijeh. Koliko sutra će proglasiti, urbi et orbi, da nastupa Promjena. Moći će ulagati ko šta hoće i kako hoće, bez ikakvih ograničenja, samo neća plaća porez."


3. Kosovski boj za građaninaUredi

  • "Kao i uvijek kada se nađem pred nekim (za mene) nerješivim stvaralačkim problemom, bježim u politizaciju: zvuči nestvarno, ali je sasvim izvjesno - sve što nam se danas dešava, a što je koliko jučer bilo nezamislivo, sve to pucanje po šavovima, otrežnjenje jednih i opijenost drugih, svi društveni lomovi na čijem se obzorju jedva i naslućuju nebrojene lične drame, sve će to jednoga dana dobiti svojih nekoliko nepristranih ali i nemilosrdnih rečenica u nekom opštem prikazu zbivanja u ovom stoljeću, i u ovom dijelu svijeta."
  • "Osvojili smo konačno slobodu govora, i sada kada više nema cenzure treba paziti na svaku svoju napisanu riječ."


4. Odbrana od EvropeUredi

  • "Na Kosovu se ne brani Evropa; na cijelom svom teritoriju, a naročito na Kosovu, Jugoslavija se brani od Evrope - nepoštovanjem evropskih standarda."


8. Kao daUredi

  • "Šta da kažemo o pravu radničke klase da vlada cijelom zemljom? Jer, ona ne može da ovlada ni vlastitim dohotkom."
  • "]U]stav čije se neke odredbe primjenjuju a neke ne primjenjuju zapravo i ne postoji, te ništa ne može biti s njim u koliziji."
  • "[D]a bi ovo načelo ['jedan čovjek-jedan glas'] 'zaživjelo i u ovim prostorima', treba prethodno konstituirati građanina kao nosioca suverenosti - a mi znamo da su kod nas suvereni ili narod(i) ili radnička klasa. U slučaju suverenosti građana, naprimjer, Bosna i Hercegovina više ne bi mogla biti (osim u historijskom smislu) država nekih naroda koji nisu ni Srbi ni Hrvati ni Muslimani, već svih građana koji u njoj žive i rade. Ova razlika je bitna upravo zato što je 'građanin', za razliku od 'radničke klase', kategorija s kojom je nauka načistu već više od sto godina, i kojoj nikakav centralni komitet ne može u dva ujutru dati neko novo, egzotično značenje."
  • "[D]emokratski odnosi u društvu uvjet su stabilnih međunacionalnih odnosa. Očigledno je da ćemo još dugo morati da čekamo prije nego što neko izgovori historijsku rečenicu da Bosna i Hercegovina nije ni socijalistička, ni komunistička, ni socijaldemokratska, već onoga ko osvoji najviše glasova - pa i to samo na četiri godine."


10. Promjena konceptaUredi

  • "Ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nacija ne može iskazati svoju volju kao ethnos."
  • "Istinski djelotvorna 'odbrana' Bosne i Hercegovine moguća je samo u ustavnopravnoj sferi a ne u sferi ideologije, i sastoji se u napuštanju koncepta nacionalne države triju naroda."
  • "[D]ržavu Bosnu i Hercegovinu neće se moći osporavati zbog nepostojanja bosanske nacije. Bosanci uistinu ne postoje, no postoje bosanskohercegovački građani - a za jednu državu koja počiva na suverenitetu građana to je više nego dovoljno. Zatim, ta država svoj legitimitet neće izvoditi, poput ostalih federalnih jedinica, iz jednonacionalnog supstrata (koji nema) i njegovog 'prava na samoopredjeljenje', već iz državnopravnog kontinuiteta koji je nesumnjiv i ništa manje validan nego kontinuitet država kojima su temelji udareni na zasjedanjima ZAVNOH-a ili ASNOM-a. Konačno, ovakva re-definicija Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje njenu poziciju u slučaju neželjenih ali realno mogućih podjela: i ako bi došlo (sasvim sigurno ne zaslugom ove republike) do raspada avnojske Jugoslavije, Bosna i Hercegovina ostala bi država unutar svojih sadašnjih granica."
  • "[O]dbrana bosanskohercegovačke države morala [bi se] temeljiti na dva elementa: a) insistiranje na državnopravnom kontinuitetu suverene države; b) suverenitet građanina, a ne triju nacija."


14. Politalhemijska laboratorijaUredi

  • "I definicija i njeno obrazloženje zvuče kao da ih je sastavljao Edvard Kardelj u trenucima teškog mamurluka."
  • "Iz toga slijedi da bi u bosanskohercegovačkoj državi trebalo da postoje dvije najviše vlasti: najviša vlast građana (političkog naroda, demosa) i najviša vlast etničkih kolektiviteta (Srba, Hrvata i Muslimana). No suverenost i jest najviša vlast upravo zato što isključuje svaki partikularizam: dvije najviše vlasti ne mogu postojati u istoj državi, inače nijedna nije najviša. Ako bi ovo određenje ostalo puki ustavni ukras (poput mnogih dosadašnjih idealnih rješenja), ne bi bilo nikakvog razloga da ga se ne prihvati. No konsistentan politički sistem zahtijeva potpunu ustavnopravnu nadgradnju temeljnog načela, i stoga već sada treba da pokušamo sačiniti teorijsku simulaciju predložene najviše vlasti demosa plus najviše vlasti tri naroda."
  • "Teško je povjerovati da bosanski ustavotvorci zapravo priželjkuju povratak u srednji vijek, no iz 'suverenosti tri ravnopravna naroda' ne može se logički dosljedno razviti nikakav drugi sistem osim onoga u kojem svaki ethnos ima svoju najvišu vlast, dakle svoju skupštinu, svoje sudstvo i svoje izvršne organe..."
  • "Kada danas posmatrači konstatiraju unutrašnje protivrječnosti tzv. Dejtonskog ustava, u pravilu propuštaju da se upitaju o njegovom porijeklu, upravo zato što se ono čini očigledno. No vezivanje današnjeg bosanskog institucionalnog bezizlaza samo za sporazum postignut u američkoj vojnoj bazi predstavlja krivotvorenje povijesti. Dejtonski ustav čini, u najboljem slučaju, formalni izvor prava; njegov materijalni izvor su konfliktni društveni odnosi koji su tom ustavu prethodili, i koje je on bio pozvan da uredi. Prvi konflikt izbio je, u konceptualnoj ravni, između najviše vlasti demosa i najviše vlasti ethnosa koje je pokušala da pomiri definicija države 'zasnovane na suverenosti... svih građana i naroda i narodnosti BiH'; da je takva naporednost 'nemoguća misija' moglo se shvatiti kada je izbio drugi konflikt, ovoga puta empirijski, između triju različitih etnija, tj. 'suverenih naroda' od kojih je svaki pretendirao na najvišu vlast koju su mu gornja tumačenja potvrđivala. / Intelektualna atmosfera u kojoj je najšira javnost stekla uvjerenje da srž političkih promjena treba da se sastoji u tome da Srbi, Hrvati i Muslimani ubuduće kao kolektiviteti sudjeluju u podjeli političke moći stvorena je mnogo prije izbijanja rata, pa čak i prije uvođenja višestranačja. U toj atmosferi nastala je gornja 'smiješna definicija', i mnoge slične koje su uvjerile srpske, hrvatske i muslimanske kolektivne aktere da su njihova očekivanja, u osnovi konceptualno besmislena, zapravo legitimna. No da bi iko mogao danas da ih se stidi, potrebno je da ih se neko uopšte i sjeća; a glavni napor političke publicistike u Bosni i Hercegovini sastoji se u tome da se takve epizode, u osnovi doprinos samouništenju (samodoprinos uništenju?), izbrišu iz kolektivnog pamćenja."


15. Prvih šest tačakaUredi

  • "[P]ravo naroda da stvaraju države ('izvorna suverenost naroda') je neprikosnoveno, no to je predustavno pravo koje se konzumira u predustavnom stanju. Države koje tako nastaju mogu i dalje da se koriste tim pravom, ali sada kao suverene države, one mogu da se ujedinjuju s drugim državama (upravo prisustvujemo jednom takvom procesu u Evropi) ili da raskidaju državne saveze (istupanje Singapura iz Malajske Federacije) [...] Nepotrošivo pravo naroda, pa tako i južnoslavenskih naroda, može se kao predustavno pravo aktivirati samo u nekom novom predustavnom stanju kakvo nastaje u vremenima velikih povijesnih preloma (ratova, revolucija, oslobađanja od strane dominacije itd.) [...] [G]rađanski rat je jedno od ovih predustavnih stanja u kojima se može iskoristiti nepotrošivo pravo narodâ, koji onda mogu da se odluče i za drukčije državno organizovanje. Do tada, 'izvorne suverenosti' naših naroda miruju u preambulama republičkih ustava, odakle ni na koji način ne mogu preći u normativni dio i postati politički djelatne."


18. UstavotvorciUredi

  • "Kada bih ja ušao u operacionu dvoranu koševske bolnice da kažem hirurzima šta ja mislim o tome kako treba izvesti neki zahvat na mozgu (ili, još gore, šta narod misli o tome!), izbacili bi me s noge na nogu, ako ne bi zvali i miliciju. I to s punim pravom!"
  • "Ono što je za mnoge od nas kraj svijeta bit će, za sto godina, samo jedna fusnota u pregledu svjetske povijesti dvadesetog stoljeća."


19. Igre bez bosanskih granicaUredi

  • "[U] stvarima demokratije nije dopuštena samointerpretacija. Da li je poredak u nekoj državi demokratski ne zavisi od izjava njenog vrha, već od saobraznosti njene prakse čitavom nizu utvrđenih normi koje ta država ne može samovoljno mijenjati ili ukidati."


25. Ustavno uštrojavanje Bosne i HercegovineUredi

  • "Narod Bosne i Hercegovine može dobiti rat protiv agresora. Ali on se ne može istovremeno boriti i protiv agresora i protiv svoje vlasti."


27. Cjelina važenja i važnost cjelineUredi

  • "Rat u Bosni otkriva krizu opštih mjesta."
  • "Izjava da će Bosna i Hercegovina ostati cjelovita država služi kao šećerna vodica uz koju bespomoćna bosanska vlast i ratom iscrpljeno stanovništvo treba lakše da progutaju gorku Vance-Owenovu pilulu. No ne radi se o tome hoće li se mijenjati granice Bosne i Hercegovine. Pravo pitanje glasi: da li 'političko rješenje' predviđa da snage koje su izvršile genocid u Bosni i Hercegovini mogu legalno kontrolirati dijelove teritorija? Odgovor je potvrdan. A kako je tako, sasvim je svejedno što će se ti dijelovi teritorija nominalno i dalje nalaziti u 'suverenoj i cjelovitoj' Bosni i Hercegovini."
  • "Bosna i Hercegovina nije samo komad spaljene zemlje, već i potencijalna grobnica načela koja su sam temelj modernog svijeta."


29. Podgorica stari krajUredi

  • "Biti član građanskog društva, naime, nije dovoljno: tu se traži potvrda čvršćih i trajnijih veza, izraz pripadnosti pretpolitičkoj, organskoj skupini koja svojim članovima autoritarno nameće obrazac ponašanja i zahtijeva bezuslovnu odanost. Ja sam bez svoje volje i znanja uključen u ono 'mi', na osnovu imena orijentalnog porijekla pripisan mi je identitet - a nakon pripisivanja slijedi, kao pravi i nepriznati cilj, propisivanje: eva šta 'mi' treba da misli, kako da se ponaša i, naročito, koja politički da podržava."


34. "Demokratska, liberalna i laička..."Uredi

  • "Svijet vrvi pravno nedefiniranim kolektivitetima koji žele da ostvare svoja pravno nedefinirana prava..."


37. Oproštaj s OrijentomUredi

  • "U pretpolitičkom stanju, tumačenje ustava ne liči mnogo na istu takvu djelatnost u političkim zajednicama sa stabilnim normativnim poretkom. Ustavni sud, koji bi u normalnim okolnostima jedini bio nadležan za tumačenje ustava, dio je upravo onih naslijeđenih komunističkih struktura koje se dovode u pitanje. U toj paradoksalnoj situaciji svaka od triju etnija teži da se uspostavi kao politički subjekt, pozivajući se upravo na 'vlasništvo' nad Bosnom koje joj Ustav daje; ali barem dvije od njih, Srbi i Hrvati, ne priznaju kako ostale odredbe tog istog Ustava i ustanove koje on uspostavlja, tako ni - kao što će se vidjeti - granice pa ni samo postojanje države na čiji se ustav pozivaju. To je, u isto vrijeme, najvažnija konstanta jugoslavenskog političkog prostora nakon konačnog urušavanja komunizma kao ideologije: svaki subjekt sam određuje sadržinu i doseg svojih prava, ne priznajući u načelu nikakav viši autoritet."
  • "Podvala je u riječi narod. Prihvatajući tu višeznačnu riječ isključivo u značenju grčkoga ethnos (a na štetu grčkoga demos), stranke su 'narodnoj suverenosti' dale značenje 'vrhovne vlasti etnije' a ne značenje 'demokratije'. Usto, u ovom posebnom slučaju politička volja ustanovljuje se sabiranjem volja triju etnija koje tri stranke 'predstavljaju', budući da je Bosna država triju naroda..."


39. Prva tri minutaUredi

  • "Odvažit ću se na jednu analogiju s prirodnim znanostima, iako to nije preporučljivo. Kosmolozi kažu da je pretnaestak temeljnih fizikalnih veličina - masa elementarnih čestica, gravitacijska konstanta, slaba i jaka nuklearna interakcija - definirano u prva tri minuta nakon velikog praska, i da ih milijarde godina evolucije univerzuma nisu promijenile niti će ih promijeniti. U modernoj bosanskoj povijesti, ta 'prva tri minuta' u kojima je sve odlučeno jest vrijeme prije i neposredno nakon prvih slobodnih izbora 1990. Tada su uspostavljene koordinate unutar kojih će se, godinama kasnije, tražiti rješenje 'bosanskog pitanja', uvijek s jednakim neuspjehom, umnožavajući i varirajući jednu istu matricu. Zbog toga je to vrijeme, politikološki, mnogo zanimljivije od kasnije vojno-političke evolucije. Agresija i genocid (što nimalo ne umanjuje krivicu njihovih autora!) nisu neki vanredni i nepredvidivi događaji koji bi poremetili miran i sretan razvoj bosanskog društva, već dovođenje do krajnjih konsekvenci jednog koncepta vlasti u čijem su razrađivanju i muslimanski intelektualci i politička klasa godinama aktivno sudjelovali."