Slabi konstitucionalizam
| Slabi konstitucionalizam: demokratska legitimnost i pitanje ustanovljavajuće vlasti | |
|---|---|
| Autor | Joel Colon Rios |
| Originalni naziv | Weak Constitutionalism: Democratic Legitimacy and the Question of Constituent Power |
| Datum izdanja | 2013. |
- "[D]emokrate još uvijek nalaze nešto duboko uznemirujuće u savremenim ustavnim režimima. Kako ustavi (pisani ili nepisani) mogu tvrditi da uživaju demokratsku legitimnost, kako se oni mogu smatrati stvorenjem naroda, njihovim djelom-u-stvaranju, ako se mogu promijeniti i tumačiti samo od strane onih koji obnašaju institucije moći? Učestvovanje običnih građana u ustavnoj promjeni - kao i njihove mogućnosti učestvovanja - u "najnaprednijim" demokratijama svijeta (kao što su one Sjedinjenih Država, Kanade, i Ujedinjenog Kraljevstva) u najboljem je slučaju veoma slabo: moć ustavne reforme najčešće leži isključivo u rukama zakonodavstava. U nekim slučajevima ustavni amandmani su predmet ratifikacije od strane izbornog tijela na referendumima (koji su sami po sebi veoma daleko od iscrpljivanja demokratskog ideala); u drugim, građanima nije čak dopušteno da učestvuju i u takim formama učestvovanja niskog intenziteta, prije nego što se temeljni ustavni okvir države promijeni."
- "[D]emokratska koncepcija konstitucionalizma treba ležati na ideji da običnim građanima mora biti dopušteno da predlože, raspravljaju, i odlučuju o bitnim ustavnim promjenama kroz najparticipativnije moguće metode. Ova koncepcija, koju ja zovem slabi konstitucionalizam, teži da odvede konstitucionalizam i demokratsku deboati na demokratskije osnove."
- "Reči da je narod nosilac ustanovljavajuće vlasti znači reći da su oni suvereni i da u vršenju te suverenosti oni mogu stvoriti koji god ustav žele [...] [U]stanovljavajuća vlast je izražaj demokratije na nivou temeljnih zakona."
- "[Postoji] skup kriterija koji se moraju ispuniti da bi se ustavni režim mogao smatrati legitimnim iz demokratske perspektive. Prvo, ustavni režim treba imati demokratski pedigre i, drugo, on ne smije zatvoriti vrata za buduću ponovnu pojavu ustanovljavajuće vlasti [...] [U]stavni režimi koji ne mogu zadovoljiti prvi zahtjev mogu ipak tvrditi da su demokratski legitimni uz uslov da zadovolje drugi. U tom smislu, drugi zahtjev (podložnost demokratskoj rekonstituciji) treba se shvatiti kao temeljni uslov demokratske legitimnosti."