Otvori glavni meni
Pravda bez granica: globalna politička teorija
Autor
Simon Caney
spis političke teorije
Originalni naziv
Justice Beyond Borders: A Global Political Theory
Datum izdavanja
2005.



UvodUredi

  • "Kosmopolitizam, onda, općenito potvrđuje tri principa: vrijednost pojedinaca, jednakosti, i postojanja dužnosti obavezujućih za sve."


  • "Ukratko, onda, Pravda bez granica brani globalne norme građanske i političke pravde (ljudska prava na građanske i političke slobode) i distributivne pravde (prava izdržavanja, jednakost mogućnosti, princip jednakog primanja za jednak rad, prioritet za siromašne). Imajući to u vidu brani ne-etatistički politički poredak, prizivajući odgovorne globalne političke institucije. Potom nudi objašnjenje principa koji trebaju da upravljaju vođenjem rata i principe koji trebaju da upravljaju praksom humanitarne intervencije."


UniverzalizamUredi

  • "[Opći argument za moralni univerzalizam] S obzirom na (P1), da postoje neki valjani moralni principi, (P2), da se valjani moralni principi primjenjuju na sve koji su slični na moralno relevantan način, i (P3), da su ljudi širom svijeta slični na moralno relevantan način, onda slijedi, (C), da postoje neki moralni principi sa univerzalnom formom (isti principi su primjenjivi) i univerzalnim dometom (ti principi primjenjivi su na sve)."


Građanska i politička pravdaUredi

  • "Ja tumačim izjavu da "A ima subjektivno pravo" kao izjavu da A ima pravo da bude tretiran na određeni način: drugi imaju dužnost da ga tretiraju na određeni način. Te dužnosti nisu one milostinje ili dobročinstva ili filantropije: ako neko ima subjektivno pravo oni ga mogu zahtjevati kao stvar pravde."


Distributivna pravdaUredi

  • "Jedna markantna značajka velikog dijela tradicionalne političke filozofije do nedavno bila je pretpostavka da principi distributivne pravde trebaju djelovati na državnom nivou. To jeste, konvencionalna mudrost je bila, i donekle još uvijek jeste, da ako postoje ikakvi legitimni principi distributivne pravde (i neki poriču da postoje) trebaju biti primjenjeni unutar država. Dužnosti distributivne pravde stoga su primjenjivi unutar država ili nacija ali nisu primjenjivi globalno. Dakle, oni koji su potvrđivali ljudska prava imali su tendenciju da potvrđuju građanska i politička ljudska prava, ali da poriču ekonosmka ljudska prava."


  • "[Po pitanju] prirode distributivne pravde, [treba se istaći] naime da se razlikuje od drugih vrsta moralnog odnosa. Ono što je specifično za principe distributivne pravde jeste da se odnosena ono na što ljudi imaju pravo. Stoga trebamo prepoznati da postoje argumenti za globalnu preraspodjelu bogatstva koji prizivaju ne ono što ljudi mogu zahtijevati kao stvar pravde, već dužnosti dobročinstva, čovječnosti, ili milostinje."