Razlika između verzija stranice "O ustavu: teorijsko-komparativna studija"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
 
Red 7:
|datum prvog izdavanja =1977.
}}
 
*"Shvatanje ustava u materijalnom smislu polazi od konstatacije da svaka država ima ustav, tj. da nema države bez ustava. Istovremenost nastanka države i prava, stvaranja jednog državnopravnog poretka, nužno podrazumijeva postojanje nekih obaveznih pravila koja predstavljaju osnovu na kojoj se izgrađuju i država i pravo. Ta prvobitna pravila koja se u svom rudimentarnom obliku mogu da sastoje i iz jednog jedinog pravila (recimo: Sva vlast pripada vladaru), sa razvojem države izrastaju u čitav složen sistem pravila koja, kao izraz državne volje (volje vladara, odnosno volje vladajuće klase), postaju općeobavezna pravna pravila. Sistem takvih općeobaveznih pravnih pravila ima za svoju osnovu i ishodišnu tačku ono što se zove ustavom zemlje. U tom smislu uzeto, nesumnjivo je da svaka država ima svoj ustav."
 
*"[M]ora se poći od činjenice da je pravo uvijek izraz određene ideologije i politike, da iza pravnih propisa i pravnih normi koje ti propisi sadrže stoji pogled na svijet, shvatanja o društvu i društvenim odnosima onih koji određuju šta će biti pravo, dakle - u klasnoj državi - vladajuće kalse, kao i sagledavanje društvenih ciljeva i sredstava za njihovo ostvarivanje."
 
*"Ustavi su namjenjeni da traju; koliko će stvarno trajati, zavisiće od niza okolnosti; To znači da ustavi moraju ispunjavati dva osnovna uslova. Prvi je da budu prilagođeni postojećoj stvarnosti, uslovima koji u datom društvu u datom trenutku postoje; drugim riječima, da postave osnove državnog i društvenog uređenja kakvo se odmah može ostvariti. Drugi uslov je da ustavi moraju otvoriti perspektive budućeg razvoja u kome će ustav i dalje vršiti svoju funkciju - postavljanja osnova državnog i društvenog uređenja, tog budućeg državnog i društvenog uređenja. / Ustave, dakle, treba da odlikuje spoj dva kvaliteta; realnosti i perspektivnosti."
 
*"[M]islimo da možemo zauzeti stav da sve [[ustav]]ne odredbe imaju [[norma]]tivni karakter, da predstavljaju pravne norme. Međutim, iz karaktera ustavnih normi opšte - a naime iz njihove apstraktnosti, načelnosti i uopštenosti - proizilazi jedna njihova specifičnost, koja se sastoji u nepostojanju nekih elemenata pravne norme kod većine ustavnih normi (ne samo onih ideološko-političkog odnosno programatskog karaktera, nego ustavnih odredbi uopšte) [...] [U]stavne norme u večini slučajeva ne sadrže sankciju, tako da se njihova sadržina svodi isključivo na dispoziciju [...] Ustavne norme, ako i nemaju obaveznu pravnu snagu koja ih čini neposredno primjenjivim, odnosno ako ne obavezuju zakonodavce na donošenje pravnih normi koje će imati takvu pravnu snagu, ipak predstavljaju pravne norme. Stepen njihove neposredne obavezne pravne snage može da bude manji od onoga koji imaju ostali opšti pravni akti, ali njihov normativni karakter ne dolazi u sumnju."
 
[[Kategorija:Literatura]]