Razlika između verzija stranice "Bošnjaci"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 43:
:...i ostali bez broja junaci,
:vitezovi starinom Bošnjaci... (Pisma najposlidnja od slavne Bosne)
 
*[[Andrija Kačić Miošić]]- PJESMA O BOŠNJACIMA
 
Čuveni Slovin Andrija Kačić Miošić (1704-1760.) je u svom djelu ”Razgovor ugodni naroda slovinskoga” objavio i epsku pjesmu kojoj je dao naslov: ”Pisma najposlidnja od slavne Bosne, prikazana otcu poštovanomu fra Boni Beniću, štiocu bogoslovcu i kustodu rečene provincije, od starca Mjelovana”.
 
U toj pjesmi je A. Kačić Miošić bosanske katolike, muslimane i pravoslavne označavao kao Bošnjake i Hercegovce, ali se u pjesmi vrlo lijepo vidi da su za njega (koji u pjesmi nastupa kao starac Mjelovan) i Hercegovci u stvari Bošnjaci:
 
*[[Antun Hangi]]
Line 56 ⟶ 50:
**"Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.)
**"Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.)
 
Fra Antun Knežević (nadimak Škobalj) bio je jedan od glavnih protagonista bošnjaštva i borbe protiv hrvatizacije i srbizacije bosanskih katolika i pravoslavaca. Njegova glavna ideja je da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Iako Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena pojava u ovom smislu (ideje je preuzeo direktno od Fra Ivana Frane Jukića koji mu je bio učitelj, ali su i drugi prpadnici franjevačkog reda još od 17. stoljeća prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće), imao je svakako pored Ivana Franje Jukića najsnažniji uticaj i ostavio najdublji trag u bosanskohercegovačkoj historiji, po uvjerenju da katolici, pravoslavni i muslimani čine jedan narod, a Bosna i Hercegovina državu s dubokim historijskim korijenima. Bio je veliki borac protiv strane okupacije kako Turske tako i Austro-Ugarske. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj.
 
*[[Bakir Izetbegović]]
Line 249 ⟶ 241:
*[[Ivo Banac]]
**"Na pitanje (''Da li je BiH bila povijesno hrvatska zemlja do turske okupacije?'' - op.a.) se ne može odgovoriti jer je anahrono. Moderne nacionalne kategorije – [[Hrvati]], [[Srbi]], Bošnjaci itd. – nisu postojale u srednjem vijeku. Zato ime [[BiH|Bosna]] i etnonime ''dobri Bošnjani'' (naravno ne u modernom nacionalnom smislu, nego u srednjovjekovnom staleškom) treba uzeti vrlo ozbiljno. U teoriji je postojala mogućnost razvoja moderne bosanske nacije. To se nije dogodilo. (...) Ukratko, srednjovjekovni bosanski kraljevi nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Bosna (a ne BiH) nije do turske okupacije bila "hrvatska zemlja", među ostalim razlozima što ni "hrvatske zemlje" nije bilo, a njome sasvim sigurno do 1463. nisu vladali hrvatski vladari, u etničkom smislu. Doduše, ugarski kraljevi, koji su Bosnu smatrali dijelom ugarskog kraljevstva bili su u dinastičkom smislu i hrvatski kraljevi. I, na kraju, BiH nije hrvatsko Kosovo. Hvala Bogu." ([http://www.slobodnaevropa.org/forum/149.html ''Radio Slobodna Evropa'', 31. august 2007])
 
*[[Jako Baltić]]
**"Ove godine uvede Osman-paša vezir, štampu srbsku u Bosni. Prva poče štampati "Bosanski viestnik", s jedne turski s druge srbski, jezik neureden s kojim Bošnjaci onako ne govore." ("Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni", str.342)
 
*[[Josip Broz Tito]]