Razlika između verzija stranice "I vrapci na grani"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =I vrapci na grani |autor =Tarik Haverić |slika = |tekst uz sliku =...
(Nema razlike)

Verzija na dan 29 januar 2017 u 13:26

I vrapci na grani
Autor
Tarik Haverić
politološki spis
Originalni naziv
Datum izdavanja
2009.



1. I vrapci na grani

  • "Ustavni akti nikad nisu samo idejni projekti za političke zajednice kakve kolektivni subjekti žele da izgrade, već su - u većoj ili manjoj mjeri - uvijek još i izrazi postojećeg stanja koje treba da stabiliziraju."


2. O višepartizmu ni govora

  • "Moja republika postaje raj za semantičare, a povijest nas uči da je to razlog za zabrinutost."
  • "Kako nisu od onih što eksperimentiraju s narodom, oni su prvo dvedeset godina probali na sebi i svojima, i tek kada su se uvjerili da imetak ne škodi Ideji, spremni su da cijelom narodu obznane da bogatstvo nije grijeh. Koliko sutra će proglasiti, urbi et orbi, da nastupa Promjena. Moći će ulagati ko šta hoće i kako hoće, bez ikakvih ograničenja, samo neća plaća porez."


3. Kosovski boj za građanina

  • "Kao i uvijek kada se nađem pred nekim (za mene) nerješivim stvaralačkim problemom, bježim u politizaciju: zvuči nestvarno, ali je sasvim izvjesno - sve što nam se danas dešava, a što je koliko jučer bilo nezamislivo, sve to pucanje po šavovima, otrežnjenje jednih i opijenost drugih, svi društveni lomovi na čijem se obzorju jedva i naslućuju nebrojene lične drame, sve će to jednoga dana dobiti svojih nekoliko nepristranih ali i nemilosrdnih rečenica u nekom opštem prikazu zbivanja u ovom stoljeću, i u ovom dijelu svijeta."
  • "Osvojili smo konačno slobodu govora, i sada kada više nema cenzure treba paziti na svaku svoju napisanu riječ."


4. Odbrana od Evrope

  • "Na Kosovu se ne brani Evropa; na cijelom svom teritoriju, a naročito na Kosovu, Jugoslavija se brani od Evrope - nepoštovanjem evropskih standarda."


8. Kao da

  • "Šta da kažemo o pravu radničke klase da vlada cijelom zemljom? Jer, ona ne može da ovlada ni vlastitim dohotkom."
  • "]U]stav čije se neke odredbe primjenjuju a neke ne primjenjuju zapravo i ne postoji, te ništa ne može biti s njim u koliziji."
  • "[D]a bi ovo načelo ['jedan čovjek-jedan glas'] 'zaživjelo i u ovim prostorima', treba prethodno konstituirati građanina kao nosioca suverenosti - a mi znamo da su kod nas suvereni ili narod(i) ili radnička klasa. U slučaju suverenosti građana, naprimjer, Bosna i Hercegovina više ne bi mogla biti (osim u historijskom smislu) država nekih naroda koji nisu ni Srbi ni Hrvati ni Muslimani, već svih građana koji u njoj žive i rade. Ova razlika je bitna upravo zato što je 'građanin', za razliku od 'radničke klase', kategorija s kojom je nauka načistu već više od sto godina, i kojoj nikakav centralni komitet ne može u dva ujutru dati neko novo, egzotično značenje."
  • "[D]emokratski odnosi u društvu uvjet su stabilnih međunacionalnih odnosa. Očigledno je da ćemo još dugo morati da čekamo prije nego što neko izgovori historijsku rečenicu da Bosna i Hercegovina nije ni socijalistička, ni komunistička, ni socijaldemokratska, već onoga ko osvoji najviše glasova - pa i to samo na četiri godine."


10. Promjena koncepta

  • "Ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nacija ne može iskazati svoju volju kao ethnos."
  • "Istinski djelotvorna 'odbrana' Bosne i Hercegovine moguća je samo u ustavnopravnoj sferi a ne u sferi ideologije, i sastoji se u napuštanju koncepta nacionalne države triju naroda."
  • "[D]ržavu Bosnu i Hercegovinu neće se moći osporavati zbog nepostojanja bosanske nacije. Bosanci uistinu ne postoje, no postoje bosanskohercegovački građani - a za jednu državu koja počiva na suverenitetu građana to je više nego dovoljno. Zatim, ta država svoj legitimitet neće izvoditi, poput ostalih federalnih jedinica, iz jednonacionalnog supstrata (koji nema) i njegovog 'prava na samoopredjeljenje', već iz državnopravnog kontinuiteta koji je nesumnjiv i ništa manje validan nego kontinuitet država kojima su temelji udareni na zasjedanjima ZAVNOH-a ili ASNOM-a. Konačno, ovakva re-definicija Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje njenu poziciju u slučaju neželjenih ali realno mogućih podjela: i ako bi došlo (sasvim sigurno ne zaslugom ove republike) do raspada avnojske Jugoslavije, Bosna i Hercegovina ostala bi država unutar svojih sadašnjih granica."
  • "[O]dbrana bosanskohercegovačke države morala [bi se] temeljiti na dva elementa: a) insistiranje na državnopravnom kontinuitetu suverene države; b) suverenitet građanina, a ne triju nacija."