Razlika između verzija stranice "Nacija"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Harač (razgovor | doprinosi)
Red 32:
 
*[[Seyla Benhabib]]
**"Građanstvo i prakse političkog članstva su rituali kroz koje se nacija reproducira prostorno. Kontrola teritorijalnih granica, koja je nastala zajedno sa suverenitetom savremene nacionalne države, teži da osigura čistočučistoću nacije ''u vremenu'' kroz kontrolisanje njenih kontakata i interakcija ''u prostoru''. Historija građanstva otkriva da su te nacionalne aspiracije ideologije; one teže da ukalupe složenu, neuređenu, i nekontrolisanu stvarnost prema nekom jednostavnom upravljačkom principu redukcije, poput nacionalnog članstva. Svaka nacija ima svoje druge, unutar i izvan [...] Uistinu, nacionalizam je konstituisan kroz niz zamišljenih kao i veoma stvarnih demarkacija između nas i njih,"mi i ostali". Kroz prakse članstva država kontroliše sinhronički i dijahronički identitet nacije. Ipak pravila nacionaliteta i građanstva svih naroda su primjesa historijskih slučajnosti, teritorijalnih borbi, kulturnih sukoba, i birokratskih dekreta. U određenim historijskim okretnicama, ta pravila i borbe koje ih okružuju postaju transparentnije i vidljivije nego u drugim vremenima. Mi smo sada na takvoj historijskoj okretnici i problem političkih granica je još jednom postao vidljiv." (''[[Prava drugih]]'')
**"Dok ''demos'', kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice ''demosa'' mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka." (''Ibid.'')
**"Demokratski suverenitet je temeljen na tri regulativna ideala: da je narod kako autor, tako i subjekt zakona; ideal ujedinjenog ''demosa''; i ideja samo-zatvorenog i autohtonog teritorija nad kojim ''demos'' vlada. Tvrdila sam [...] da su zadnja dva ideala neodbranjiva kako po normativnim, tako i empirijskim osnovama. Jedinstvo ''demosa'' trebalo bi biti razumljeno ne kao sukladno dat, već radije kao proces samo-konstitucije, kroz više ili manje svjesne borbe uključivanja ili isključivanja." (''Ibid.'')