Razlika između verzija stranice "Prava drugih"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 25:
*"Želim da napravim razlikovanje između ''kulturne integracije'' i ''političke integracije'' i da sugerišem da u robusnoj liberalnoj demokratiji poroznost granica nije prijetnja za, već radije obogaćenje, postojeće demokratske raznolikosti. Kulturne zajednice su građene oko privrženosti njihovih članova prema vrijednostima, normama, i tradicijama koje nose perskriptivne vrijednosti za njihov identitet, u tome što neuspjeh u njihovom poštovanju pogađa njihovo sopstveno razumijevanje članstva i pripadanja. Zasigurno, ipak, uvijek postoji osporavanje i inovacija oko takvih kulturnih definicija i narativa [...] Politička integracija odnosi se na prakse i pravila, ustavne tradicije i institucionalne navike, da dovedu pojedince zajedno da formiraju funkcionalnu političku zajednicu. Ovo funkcionisanje ima dvostruku dimenziju: ne samo da mora biti moguće voditi ekonomiju, državu, i njen administrativni aparat, već mora također postojati dimenzija vjerovanja u legitimitet vodećih institucija društva čineći to. Pravno-racionalni autoritet savremene države leži ne samo na administrativnoj i ekonomskoj učinkovitosti već također na vjerovanju u njenu legitimnost. Upravo jer savremene države pretpostavljaju pluralnost sukobljenih kao i kopostojećih svjetskih gledišta, principi političke integracije su nužno apstraktniji i općenitiji nego principi kulturnog identiteta. U savremenoj državi, politički život je jedna sfera postojanja među mnogim drugim sa svojim brojnim zahtjevima prema nama; razdvajanje između ličnih identieta i ličnih lojalnosti, javnih izbora i privatnih uključenja, jeste konstitutivan za slobodu građana u liberalnim demokratijama [...] U liberalnim demokratijama ''koncepcije ljudskih i građanskih prava, ustavnih tradicija, kao i demokratski procesi izbora i predstavništva'', suštinski su normativni elementi političke integracije. Prema njima građani, kao i stranci, državljani, kao i stranci sa pravom boravka, moraju pokazati poštovanje i lojalnost, a ne prema bilo kakvoj specifičnoj kulturnoj tradiciji."
*"Demokratski narodi konstituišu sebe kao suverena jer oni podržavaju određene principe ljudskih prava i jer pojmovi njihove asocijacije tumače i čine mogućim ta prava. Naravno, precizno tumačenje ljudskih prava i sadržaj građanskih prava mora biti preciziran i artikulisan u svjetlu konkretnih historijskih tradicija i praksi datog društva. Ipak ti principi nisu iscrpljeni, kako u njihovom važenju ili njihovom sadržaju, samo kroz njihovo utjelovljenje u određenim kulturnim i pravnim tradicijama. One imaju tvrdnju važenja koja prevazilazi kontekst, u čije ime isključeni i ugnjetavani, marginalizovani i omraženi, mobiliziraju i ističu svoje činilaštvo i članstvo. Historija demokratskih reformi i revolucija, iz radničkih pokreta do prava žena, iz antidiskriminacijskih do antikolonijanih sukoba, šire krug adresata tih prava, kao i transformisanje njihovog sadržaja. Upravo jer ta prava imaju kontekstualno-prevazilaceći kvalitet da mogu biti korištene od onih koji su isključeni 'iz posjedovanja zajedničkih koncepcija društvenih dobara' i za koje 'lokalni i partikularni' su nosili stigmu nejednakosti, ugnjetavanja, i marginalizacije."
| |||