Prava drugih

Prava drugih
Autor
Seyla Benhabib
spis političke teorije
Originalni naziv
The Rights of Others
Datum izdavanja
2004.

Uvod

• "[P]ravedno članstvo pretpostavlja: priznavanje moralnih zahtjeva izbjeglica i tražitelja azila za prvi prihvat; režim poroznih granica za imigrante; zabrana denacionalizacije i gubitka prava građanstva; odbrana prava svakog ljudskog bića 'da ima prava', to jeste, da bude zakonita osoba, koja ima prava na određena neotuđiva prava, bez obzira na status njihovog političkog članstva. Status stranca ne treba nekoga ogoliti od temeljnih prava. Nadalje, pravedno članstvo pretpostavlja pravo građanstva za stranca koji je ispunio određene uvjete. Stalni status stranca ne samo da nije u skladu sa liberalno-demokratskim razumijevanjem ljudske zajednice, već je također i kršenje temeljnih ljudskih prava. Pravo političkog članstva mora biti akomodirano praksama koje nisu diskriminatorne u opsegu, koje su transparentne u formulaciji i izvršenju, i koje su utužive kada su prekršene od država i drugih organa sličnih državama. Doktrina državnog suvereniteta, koja je do sada štitila odluke o naturalizaciji, građanstvu, i nenacionalizaciji od kontrole kako međunarodnih, tako i ustavnih sudova, mora biti dovedena u pitanje."

• "Građanstvo i prakse političkog članstva su rituali kroz koje se nacija reproducira prostorno. Kontrola teritorijalnih granica, koja je nastala zajedno sa suverenitetom savremene nacionalne države, teži da osigura čistoču nacije u vremenu kroz kontrolisanje njenih kontakata i interakcija u prostoru. Historija građanstva otkriva da su te nacionalne aspiracije ideologije; one teže da ukalupe složenu, neuređenu, i nekontrolisanu stvarnost prema nekom jednostavnom upravljačkom principu redukcije, poput nacionalnog članstva. Svaka nacija ima svoje druge, unutar i izvan [...] Uistinu, nacionalizam je konstituisan kroz niz zamišljenih kao i veoma stvarnih demarkacija između nas i njih, mi i ostali. Kroz prakse članstva država kontroliše sinhronički i dijahronički identitet nacije. Ipak pravila nacionaliteta i građanstva svih naroda su primjesa historijskih slučajnosti, teritorijalnih borbi, kulturnih sukoba, i birokratskih dekreta. U određenim historijskim okretnicama, ta pravila i borbe koje ih okružuju postaju transparentnije i vidljivije nego u drugim vremenima. Mi smo sada na takvoj historijskoj okretnici i problem političkih granica je još jednom postao vidljiv."

O gostoprimljivosti

• "Dok demos, kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice demosa mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka."