Verzija na dan 18 oktobar 2016 u 12:23 uredi 37.203.109.158 (razgovor) No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 24 novembar 2016 u 23:03 uredi poništi 109.175.109.9 (razgovor) No edit summary Novija izmjena →
Red 50: "Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) "Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) Fra Antun Knežević (nadimak Škobalj) bio je jedan od glavnih protagonista bošnjaštva i borbe protiv hrvatizacije i srbizacije bosanskih katolika i pravoslavaca. Njegova glavna ideja je da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Iako Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena pojava u ovom smislu (ideje je preuzeo direktno od Fra Ivana Frane Jukića koji mu je bio učitelj, ali su i drugi prpadnici franjevačkog reda još od 17. stoljeća prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće), imao je svakako pored Ivana Franje Jukića najsnažniji uticaj i ostavio najdublji trag u bosanskohercegovačkoj historiji, po uvjerenju da katolici, pravoslavni i muslimani čine jedan narod, a Bosna i Hercegovina državu s dubokim historijskim korijenima. Bio je veliki borac protiv strane okupacije kako Turske tako i Austro-Ugarske. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj. [[Bakir Izetbegović]] Line 59 ⟶ 61: [[Ban Kulin]] *"U ime Oca, Sina i Svetoga Duha. Ja , ban bosanski Kulin…" ("Povelja Kulina Bana", 1189.) [[Benedikt Kuripešić]] "O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju Bošnjaci i Hrvati. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskim slovima, sa ovim mislima (riječima): “Vojvodo Pavloviću, gospodaru moj, tebe ljubljah za svoga života, vjernom službom služah tvojoj glavi (služih tebi). Sada ležim mrtav pod tvojim nogama, jer hoću i u zemlji da sam ti vjeran sluga. To si ti zaslužio, slavni i junački kneže, jer je tvoj mač za vjeru hrišćansku posjekao mnogog Turčina”." ("Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju : 1530 / Benedikt Kuripešić ; - Beograd : Čigoja štampa, 2001 (Beograd: Čigoja štampa). - 61 str.; 21 cm. - (Biblioteka Reprint izdanja; 6)", ISBN 86-7558-004-5) "Ovdje su tri naroda. Prvo su stari Bošnjaci-katolici, kojima su Turci ostavili vjeru. Drugo su Srbi (Surffen) koje zovu vlasi, a mi ih zovemo ciganima ili Martolozima, jer se stalno sele i imaju nemiran život. Treći narod su gradski Muslimani. Oni su pak većinom iz starina katolički Bošnjaci, koji su prešli na Islam. Ima i nešto Vlaha među njima. Ne vole sela. Izbjegavaju sela, i drže se grada. Među njima ima i dosta pravih Turaka." (Zapis o Bosni, 1531.) *[[Biljana Plavšić]]

Razlika između verzija stranice "Bošnjaci"