Razlika između verzija stranice "Identitet"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 24:
*[[Hamdija Pozderac]]
**"I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." (''Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine'')
*[[Helder De Schutter]]
**"Ja razumijevam kulturalni inžinjering kao politički cilj koji ohrabruje razvoj određenog sloja nacionalnog identiteta iz instrumentalnih razloga, definiranih kao ne-identitarni razlozi: razlozi koji trebaju da zaštite ne identitarnu vrijednost nacionalnog identiteta, već radije njegovu instrumentalnu vrijednost. Dati ću jasan primjer. Zamislite da se smatra poželjnim implementirati neku formu evropske šeme socijalne pravde. Ako je tako, onda razumno gajenje evropskog nacionalnog identiteta će biti korisno za taj projekat [...] [V]ažno je da se kulturalni inžinjering ne sukobljava sa argumentom nacionalnog identiteta. Instrumentalni argument nema prioritet nad argumentom identiteta, i nije dio argumenta kulturalnog inžinjeringa da evropski identitet treba ili će ukinuti ili zamijeniti sve nacionalne identitete. Legitimno je ako u određeno vrijeme ljudi svojevoljno napuste svoje izvorne identitete i jedinstveno se identifikuju sa novim slojem identiteta. Ali to ne znači da oni koji to nisu učiniti nemaju pravo na političko priznanje svojih identiteta. Stoga, trebamo ograničiti spektar instrumentalnih razloga za gradnju-nacije na stimuliranje dodatnog nivoa identiteta. Stimuliranje dodatnih nivoa je moguće jer [...] identiteti nisu "isključivi": ljudi su sposobni prisvojiti višestruke identitete istovremeno." (''European Ties that Bind: Political or Cultural?'')
**"Kada se razmišlja o osmišljavanju jedinstva za političke zajednice koje nisu ujedinjene u smislu nacionalnosti, tri se smjera mogu zamisliti. Prvi ni jednoj identitarnoj grupi ne daje nacionalno priznanje, i pomjera izvor identiteta na zajedničke političke principe. To je obrazloženje iza ustavnog patriotizma. Drugi pokušava da premjesti srce demokratije i pravde na manje nacionalno homogene političke zajednice, ili, gdje se to čini nemogućim, daje, da se tako kaže, svo nacionalno priznanje jednoj od nacionalnih kultura koje postoje u političkoj zajednici. To je liberalno nacionalni smjer kako se uobičajeno razumijeva. Dalja mogućnost nije u uskraćivanju priznanja prema svima, niti u davanju istog jednoj grupi, već davanje istog svim grupama. To je pluralistička alternativa [...] Ona svesrdno prihvata gradnju-nacije, temeljeći jedinstvo na svojstvima od kojih ustavni patriotizam tipično bježi, kao što su historijske tradicije, međusobna poštovanja starih nacionalnih kultura i lingvističkih kultura, ili evropskog kulturnog identiteta. Ali ipak to čini na način koji je inkluzivan i otvoren, i koji poštuje pod-EU nacionalne identitete." (''Ibid.'')
*Film "[[Identitet (film)|Identitet]]"
| |||