Razlika između verzija stranice "Autoritet"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 61:
==J==
*[[Jacob Weinrib]]
**"Principi javnog prava oslovljavaju dva različita problema koji nastaju u konceptualno sekvenciranom istraživanju implikacija prava osoba na nezavisnost. Problem koji oslovljava princip autoriteta jeste da, u odsustvu javnih institucija, pravo svake osobe na interakciju sa svakom drugom osobom na osnovama jednake slobode ostaje predmet proizvoljne moći drugih. Rješenje za ovaj problem ''horizontalne'' nezavisnosti između osoba jeste [...] rješen podvrgavanjem privatnih osoba sistemu javno autoritativnih institucija koje ustanovljavaju, tumače, i provode privatna prava. Drugi problem nezavisnosti pretpostavlja rješenje za prvi. Dok princip autoriteta oslovljava problem koji je neizbježan u odsustvu javnih institucija, princip pravde oslovljava problem koji može nastati samo kada su prisutne javne institucije koje čine vladu. Upravo one javne institucije koje oslovljavaju problem ''horizontalne'' nezavisnosti osiguravajući pravo svake osobe na jednaku slobodu u odnosu na svakog drugog stvara problem ''vertikalne'' nezavisnosti jer javne institucije mogu same nametati proizvoljna ograničenja na slobodu jedne ili više osoba, to jeste, ograničenja koja sam pravni sistem ne zahtijeva. Ovaj problem vertikalne nezavisnosti rješava se principom pravde, koji zahtijeva da vlada upravi sav javni autoritet prema stvaranju pravnog poretka kao cjeline koji je u skladu sa nezavisnošću svake osobe koja je njim obavezana. Ovaj zahtjev ima implikacije za način na koji su zakoni usvojeni i sadržaj usvojenih zakona [...] Princip autoriteta je ''konstitutivni princip'' pravnog sistema: on artikuliše šta pravni sistem jeste i stoga omogućava da se pravni sistem razlikuje od drugih entiteta unutar i van juridičkog svijeta. Pravni sistem postoji u javno autorizovanim institucijama pod kojim privatne osobe mogu imati međusobnu interakciju na osnovama jednake slobode. Suprotno tome, princip jednakosti je ''regulativni princip'' pravnog sistema: on artikuliše relevantni moralni standard za oslovljavanje opsega prikladnosti pravnog sistema i zahtijeva da vlada pravnog sistema upravi svoj javni autoritet prema dovođenju postojećeg pravnog poretka u najbližu moguću usklađenost sa tim standardom. Budući da princip pravde nije konstitutivni princip koji poziva na stvaranje savršeno pravednog pravnog poretka, vlada nije pod obavezom da učini nemoguće stvarajući takav poredak, da li u jednom trenutku ili u konačnom nizu činova. Radije, dužnost vlasti jeste da vrši javni autoritet u skladu sa uslovima pod kojima je to pravo opravdano dovođenjem postojećeg pravnog sistema u najbližu moguću usklađenost sa njegovim sopstvenim unutrašnjim idealom jednake slobode pod pravom. Bez obzira na to da li se može savršeno pravedni pravni sistem ostvariti, zaista je moguće da se postojeći pravni sistem usklađuje sa idelaom jednake slobode pod pravom u većoj ili manjoj mjeri. Budući da je princip pravde regulativni princip koji poziva na dalje usklađivanje pravednog sistema, radije nego konstitutivni princip koji poziva na realizaciju savršeno pravednog sistema, dužnost da se vlada pravedno ne prelazi granicu mogućeg." (''Authority, Justice, and Public Law: A Unified Theory'')
*[[John Finnis]]
| |||