Razlika između verzija stranice "Harry Frankfurt"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Harry Frankfurt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=29. maj 1929. |mjesto rođenja=Langhorne, Sjedinj...'
 
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
 
Red 14:
 
 
*"Ekonomska [[jednakost]] nije, kao takva, od naročitog moralnog značaja. U odnosu na raspodjelu ekonomskih sredstava, ono što je važno iz tačke gledišta moralnosti nije to da svi trebaju imati ''isto'', već da svako treba imati ''dovoljno''. Ako bi svi imali dovoljno, ne bi bilo od bilo kakve moralne posljedice to da li neki imaju više od drugih [...] Iz moje tvrdnje da jednakosti samoj po sebi manjka moralni značaj ne slijedi da se jednakost treba izbjegavati. Zaista, možda postoje dobri razlozi za vlade ili za pojedince da se odnose sa problemima ekonomske raspodjele u skladu sa egalitarnim standardom i da se više brinu za pokušaje povećanja opsega u kojem su ljudi ekonomski jednaki, nego na naporima da regulišu neposredno opseg u kojem količina novca kojeg ljudi imaju je dovoljna. Čak i ako jednakost kao takva nije moralno značajna, privrženost egalitarnoj društvenoj politici možda je neophodna u promoviranju uživanja značajnih dobara pored jednakosti ili za izbjegavanjem njihovog umanjenja. Štaviše, možda se pokaže da je najizdovljiviji pristup u ostvarenju dovoljnosti taj slijeđenja jednakosti. Ali uprkos činjenici da egalitarna raspojedlaraspojedjela ne bi nužno bila neprihvatljiva, greška u vjerovanju da postoje snažni moralni razlozi za brigu o jednakosti nisu bezopasni [...] Briga za ekonomsku jednakost, razumljena kao da je poželjna sama po sebi, ima tendenciju da odvrati pažnju osobe od pokušaja da otkrije - unutar njegovognjenog iskustva sebe i njegovognjenog života - o čemu se onona samsama stvarno brine i šta ćeje ga zaista zadovoljiti, iako je to najtemeljniji i najznačajniji zadatak o kojem zavisi inteligentni izbor ekonomskih ciljeva. Preuveličavanje moralnog značaja ekonomske jednakosti je štetno, drugim riječima, jer je otuđujuće [...] To utjećeutječe na njih[ljude] da uzimaju previše za ozbiljno, kao da je stvar velike moralne brige, pitanje koje je inherentno veoma neznačajno i koje se ne bavi samom suštinom, naime, kakav je njihov ekonomski status u poređenju da ekonomskim statusom drugih. Na taj način doktrina jednakosti doprinosti moralnoj dezorjentisanosti i plitkoćiplitkosti našeg vremena." (''Ibid.'')
 
[[Kategorija: Filozofija]]