Razlika između izmjena na stranici "Onora O'Neill"

Dodano 18 bajtova ,  prije 5 godina
m
nema sažetka izmjene
(Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Onora O'Neill |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof i političarka |datum rođenja=23. avgust 1941. |mjesto rođenja=...')
 
m
 
 
 
*"Ako ljudska prava nisu pred-konvencijska, univerzalna prava, već su utemeljena u posebnim dužnostima koje su preuzele države, onda barem postoji neugodan jaz između stvarnosti i retorike. Drugo-razredne dužnosti države se izvršavaju nametanjem prvo-razrednih dužnosti na druge i njihovim provođenjem. Stvarnost je da se činilaštvo države i moć države, kao i ta izvedenih institucija, koristi za konstruisanejkonstruisanje institucija koje (djelimično) osiguravaju prava, i da bi to postigle nužnojenužno je kontrolisati djelovanja pojedinaca i institucija sistematski i u detalje. Ako države stranke trebaju izvršavati drugo-razredne dužnosti koje preuzimaju u potpisivanju i ratifikovanju povelja o ljudskim pravima, oni moraju ne samo osigurati da se prava slobode poštuju od svih, već moraju pripisati i provoditi prvo-razredne dužnosti čije će vršenje donijeti svima prava na dobra i usluge. Ljudska bića, očito je, neće tek biti namjeravani ''korisnici'' tih dužnosti, već će također nositi namjeravane ''terete''. Sistem kontrole koje države moraju nametnuti da bi osigurale da se te dužnosti vrše vjerovatno će biti zastrašujuće složene. Ipak, kao što je [[Edmund Burke|Burke]] istakao, ono što stvarno trebamo ako želimo imati hranu i lijekove jeste aktivno učestvovanje "poljoprivrednika i doktora". Da li se to aktivno učestvovanje može osigurati ili poboljšati nametanjem detaljnih i složenih dužnosti na one koji trebaju nositi prvo-razredne dužnosti? [...] [M]islim da ne trebamo zdravo za gotovo prihvatati gledište da su [ljudska prava] samo o poštovanju osoba i tretiranju drugih kao činilaca. Mnogo toga je zaista o poštovanju slabih i ranjivih. Ali ona su također o proširenju državne vlasti nad nedržavnim činiocima i pojedincima, o uspostavljanju sistema kontrole i discipline koja se proteže u najdalje oblasti života, o vođenju života ljudi za njih, ostavljajući im utješna zadovoljstva krivnje [...] Nalazimo neiznenađujućim da su vodeće ideje prošlih era bile prevaziđene i promjenjene, i teško možemo sumnjati da su ljudska prava centralna vladajuća ideja našeg doba. Ipak ne nalazimo mnogo savremene rasprave o vjerovatnoći da ideja ljudskih prava može proći kroz istu sudbinu. Javni diskurs je većim dijelom taj divljenja, i često predstavlja ljudska prava kao neupitnu istinu i progres: možemo dovoditi u pitanje sve - osim ljudskih prava. Zaista, za razliku od nekih prethodnih dominantnih ideologija, pokret ljudskih prava dostigao je zavodljivu odliku da je ideologija ne samo od i za vladajuće klase, već ideologija za - i sve više od - ugnjetavanih. To se čini dobrim razlogom za promišljanjem naročito pažljivo i kritički o internoj strukturi zahtjeva ljudskih prava, pokušavajući biti manje gestualan prema njihovim temeljima i njihovim ograničenjima, i biti više otvoren o njihovim troškovima, kao i njihovim pogodnostima. Poljoprivrednik i doktor, i drugi čiji rad i privrženost su neophodni, ključ su za osiguranje pristojnih standarda života za sve: njihov aktivni entuzijazam i napori su vrijedniji od njihovog strogog pokoravanja propisanim procedurama, njihovog ozlojeđenog protesta, a kamoli njihovog odbijanja da doprinesu." (''Ibid.'')
 
[[Kategorija: Filozofija]]
10.653

izmjene