Razlika između verzija stranice "Nacija"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Harač (razgovor | doprinosi)
Red 3:
*[[Aleksandar Isajevič Solženicin]]
**"Ja sam već imao priliku da pišem, i ne jednom, da je blagoslovena svaka nacionalna kultura. Da su nacije - boje čovječanstva. Kad bi one iščezle - čovječanstvo bi postalo tako dosadno jednoobrazno kao kad bi svi ljudi imali istu spoljašnost i karakter. Nesumnjivo da je početno stvaranje plemena dio Tvorčeve Zamisli. Za razliku od ostalih ljudskih udruživanja i organizacija - etnos, kao i porodicu, kao i ličnost, nije čovjek izmislio. I etnos nema ništa manje prava na postojanje nego porodica i ličnost." (''[[Rusija u provaliji]]'')
 
*[[Antoinette Scherz]]
**"[[Legitimitet|Legitimnost]] ''demosa'' je izuzetno značajna za demokratsku teoriju kao samo-referentnu teoriju u kojoj je politička moć legitimisana u upućivanju na pojedince nad kojima se vrši [...] Legitimnost ''demosa'' leži u srcu demokratske teorije iz dva glavna razloga. Prvo, legitimnost tvrdnji učinjenih u ime naroda zavise ne samo od procesa odlučivanja, već i od subjekta koji donosi odluke. Stoga ako je legitimnost ''demosa'' upitna, legitimnost demokratskog odlučivanja je također potkopana. Drugo, legitimnost ''demosa'' utječe na njegovo pravo da isključi druge. Ako je sastav ''demosa'' proizvoljan, njegovo pravo na samo-određenje njegovih članova možda ne bude valjano. Stoga, ''demos'' kao kolektivni subjekt je od ključnog značaja za legitimnost same demokratije. Međutim, koncepcija legitimiteta ''demosa'' pati od dramatičnog manjka jasnosti. Empirijski, nije problem identificirati određene građane države koji utvore ''demos''. Ipak šire konceptualne i naročito normativne dimenzije koncepta ''demosa'' su maglovite." (''The Legitimacy of the Demos: Who Should Be Included in the Demos and on What Grounds?'')
**"[[Demokratija]] uvijek zahtijeva subjekta, tijelo naroda u njegovom procesu kolektivnog jednakog odlučivanja. Ovo znači da proširenje prava učestvovanja je normativno povezano sa principom jednakosti, koji zabranjuje ograničenje ''demosa'' na malu elitu koja vlada nad drugima. Stoga ima smisla govoriti o ''demosu'' prije svega kao o subjektu demokratije." (''Ibid.'')
**"Problem granica demokratske teorije jeste u tome što inicijalna definicija granica ''demosa'' nikada ne može nastati na proceduralno demokratski način." (''Ibid.'')
 
*[[Emmanuel Joseph Sieyes]]