Razlika između verzija stranice "Interes"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 11:
*[[Immanuel Kant]]
**"Lijepo je ono što nam godi, a da pri tome nemamo nikakav interes."
*[[Jeremy Bentham]]
**"Interes zajednice jeste jedan od najopćenitijih izraza koji mogu nastati u frazeologiji morala: nije čudo što se njegovo značenje često gubi. Kada ima značenje, ono je sljedeće. Zajednica je fiktivno tijelo, sastavljeno od pojedinačnih osoba za koje se smatra da ga sačinjavaju kao da su njegovu članovi. Interes zajednice je onda suma interesa njegovih članova koji ga čine. / Ali uzaludno je govoriti o interesu zajednice, bez razumijevanja šta je interes pojedinca. Za stvar se može reći da promovira interes, ili da je u interesu, pojedinca, kada ima tendenciju da doprinese ukupnoj sumi njegovih užitaka: ili, što je ustvari isto, da umanji ukupnu sumu njegovih boli." (''[[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]'')
*[[James Madison]]
Line 24 ⟶ 27:
**"[V]olju poopštava manje broj glasova a više zajednički interes koji te glasove ujedinjuje: jer, kod opće volje svako se nužno podvrgava uslovima koje nameće drugima; u raspravi o bilo kojoj pojedinačnoj stvari nestaje ono zadivljujuće slaganje interesa i pravde što zajedničkim odlukama daje obilježje pravičnosti, jer nema zajedničkog interesa koji sjedinjuje i poistovjećuje pravilo suca s pravilom stranke. / S koje god strane da se vratimo na to načelo, uvijek dolazimo do istog zaključka; naime, da društveni ugovor uspostavlja među građanima takvu jednakost da svi oni preuzimaju obaveze pod istim uslovima, i treba da uživaju ista prava. Tako po svojoj naravi ugovora svaki akt suverenosti, to jest svaki vjerodostojan akt opće volje, jednako obavezuje ili povlašćuje sve građane, tako da suveren poznaje samo naciju u cjelini a ne razlikuje nikoga od onih koji je sačinjavaju. Šta je, dakle, akt suverenosti u pravom smislu? To nije sporazum nadređenoga i podređenoga, već sporazum tijela i svakog od njegovih udova: sporazum legitiman, jer je njegova osnova društveni ugovor; pravičan, jer je zajednički svima; koristan, jer njegov predmet može biti samo opće dobro; i čvrst, jer za njega jamči javna sila i vrhovna vlast. Dok god su podanici potčinjeni samo takvim sporazumima, oni se ne pokoravaju nikome osim vlastitoj volji; a pitati se dokle se protežu prava suverena a dokle prava građana znači pitati se do koje mjere građani mogu da se obavezuju prema sebi samima, svaki pojedinačno prema svima i svi prema svakome pojedinačno." (''[[Društveni ugovor]]'', II: 4)
[[Kategorija:Tema]]
| |||