Razlika između izmjena na stranici "Karl Marx"

Dodana 1.892 bajta ,  prije 5 godina
m
*[[Gerald Cohen]]
**"Tri izvora marksizma dolaze iz tri evropske države, u svakoj od kojih su bila najviše razvijena. I svaki izvor bio je polje misli koje se predstavilo bez odnosa sa ostala dva, tako da je bio čin krajnje genijalnosti na strani Marksa da troje dovede u vezu. U poretku u kojem je Marks preuzeo tri elementa, oni su bili: prvo, dijalektički modus analize, kojeg je izvodio iz filozofije koju je studirao kao adolescent i kao mlad čovjek u svojoj matičnoj Njemačkoj; drugo, francuske socijalističke ideje koje su cvjetale među intelektualcima kritičkim prema kapitalizmu u Francuskoj marksovog doba, Francuskoj koja je bila zemlja njegovog prvog egzila; i, konačno, klasična politička ekonomija, koju je Marks savladao na svom posljednjem egzilu, u Velikoj Britaniji." (''[[Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?]]'')
**"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i rasprava o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga moramo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara." (''Ibid.'')
 
 
{{Wikipedia|Karl Marx}}
{{Djela Karla Marxa}}
10.653

izmjene