Razlika između verzija stranice "Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 11:
 
*"Marksisti žive u vjeri da će konzumacija stoljeća eksploatacije i društvene borbe biti uslov materijalnog izobilja koje će dodijeliti svakom ljudskom biću punu mjeru samo-ostvarenja, u društvu u kojem slobodni razvoj svakoga će biti uslov slobodnog razvoja svih. Za rawlsiance, dolaženje do jednakosti nije zadatak društvene borbe (krunisane budućim izobiljem) već procesom ustavotvorstva. Demokratska politika mora ustanoviti principe egalitarne prirode, ili, da budemo precizniji, principe koji naređuju jednakost, osim kada nejednakost koristi onima koji su u najgoroj poziciji u društvu. Za kršćane, i marksistička i rawlsovska koncepcija je u zabludi, jer jednakost zahtijeva ne tek historiju ili izobilje kojem ide, ili tek politiku, već moralnu revoluciju, revoluciju u ljudskoj duši."
 
 
==3. Razvoj socijalizma od utopije do nauke==
 
*"Tri izvora marksizma dolaze iz tri evropske države, u svakoj od kojih su bila najviše razvijena. I svaki izvor bio je polje misli koje se predstavilo bez odnosa sa ostala dva, tako da je bio čin krajnje genijalnosti na strani Marxa da troje dovede u vezu. U poretku u kojem je Marx preuzeo tri elementa, oni su bili: prvo, dijalektički modus analize, kojeg je izvodio iz filozofije koju je studirao kao adolescent i kao mlad čovjek u svojoj matičnoj Njemačkoj; drugo, francuske socijalističke ideje koje su cvjetale među intelektualcima kritičkim prema kapitalizmu u Francuskoj marksovog doba, Francuskoj koja je bila zemlja njegovog prvog egzila; i, konačno, klasična politička ekonomija, koju je Marks savladao na svom posljednjem egzilu, u Velikoj Britaniji."
 
 
Line 41 ⟶ 46:
 
*"Možemo vjerovati šta god želimo o tome koliko su ljudi odgovorni i/ili krivi za svoje izbore, i to uključuje vjerovanje da uopće nisu odgovorni i/ili krivi za njih, a povrđivajući gledište na kojem insistiram: da je obrazac u takvim izborima relevantan za to koliko je društvno pravedno ili nepravedno [...] Od suštinske je važnosti primjenjivati principe pravde na dominantne obrasce u društvenom ponašanju - to je, da tako kažemo, gdje se radnja odvija - ali ne slijedi da trebamo imati optuživački stavprema ljudima koji pokazuju takvo ponašanje. Možemo imati dobre razloge da oslobodimo optužbi počinioce nepravdi, ali ne trebamo poreći, ili se izvinjavati, za samu nepravdu."
 
 
==10. Politička filozofija i lično ponašanje==
 
*"Možemo izvršiti razlikovanje, ugrubo, između egalitarističkih principa koji lociraju vrijednost u jednakosti ispravno tako nazvanoj, što je odnos između onoga što različiti ljudi dobivaju i čemu je striktno govoreći nebitno koliko toga dobivaju, i egalitarističke principe (poput Rawlsovog principa razlike) koji ne afirmiraju, striktno govoreći, samu jednakost, već politiku koja poboljšava što je više moguće poziciju ljudi u najgorem položaju. Možemo zvati prvu vrstu egalitarijanaza “relacionim egalitarijancima”, a druge “prioritariancima”, jer oni pripisuju prioritet poboljšanju uslova onih kojima je najgore."