Razlika između verzija stranice "Revolucija"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 20 interwiki links, now provided by Wikidata on d:Q10931
Harač (razgovor | doprinosi)
Red 11:
*[[Hegel]]
**"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije." (''po interpretaciji [[Vladimir Milisavljević]]'')
 
*[[John Finnis]]
**"Historičar će biti sklon da kaže da pravila postoje zbog nastavka spremnosti da ih se prizna kao standarde za djelovanje u sadašnjosti. Ova voljnost je temeljnija od djela volje koji su izvorno stvorila pravilo, u njegovoj određenoj formi, za prihvatanje od strane zvaničnika i građana kao standarda za djelovanje. I u odnosu na veliku masu pravila u sistemu, historičar nalazi da revolucije rijetko utječu na kontinuiranu voljnost. / To nije iznenađujuće. Jer je (etički) razumno oblikovati svoju voljnost za priznavanjem postavljenih pravila kao standarda za svoje djelovanje ukazujući na sažeta pravila ili principe identifikacije, zarad održavanja koherentnosti djelovanja-u-društvu kroz vrijeme. (Jer svačiji život se mora živjeti kao projekat u vremenu). Stoga, često je razumno prihvatiti nova pravila ovlaštenja i sukcesije pravila koja su ponuđena od uspješnih revolucionara koji su sebe učinili gospodarima društva, i stoga odgovornim za zadovoljavanje slučajnosti koje će se zbiti u budućnosti. I u isti mah razumno je prikloniti se "općem principu" ([zakon koji je jednom valjano usvojen, u skladu sa kriterijima valjanosti ''tada na snazi'', ostaje valjan dok ''ili'' ne istekne u skladu sa svojim uslovima ili uslovima impliciranim u njegovom stvaranju, ''ili'' je ukinut u skladu sa uslovima ukidanja na snazi ''u vremenu njegovog ukidanja'']) kao da nudi razlog, na koji ne utječe revolucija, za valjanost ostatka glavnine pravnog sistema. U oba slučaja ova "razumnost" je razumnost pravde i ''philia politike'' [komunalno ili građansko prijateljstvo], koja zahtijeva pravnu koherentnost i kontinuitet i poštovanje stečenih prava. / Naravno, pravda ima i druge zahtjeve. Stoga ponekad karakter revoucije je takav da priklonjenost revolucionarnom poretku društva nije razumno. Građanin, sudija, i pravnik moraju, u takvim slučajevima, reći da [[pravni sistem]] nije više onaj kojeg su priznavali prethodno (osim u nekom sekundarnom smislu "istog pravnog sistema"). Ali samo su u tim ekstremnim slučajevima elementi diskontinuiteta značajniji za analizu (moralnu, pravnu, jurisprudencijsku) neko principi kontinuiteta." (''[[Filozofija prava (Finnis)|Filozofija prava]]'')
 
*[[Karl Marx]]