Razlika između verzija stranice "Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Harač (razgovor | doprinosi)
Red 22:
*"Mnogi od postojećih problema socijalističke teorije, i socijalističkih i komunističkih partija, odražavaju sve veći manjak podudarnosti između prve četiri karakteristike [radničke klase: većina, proizvodnja, eksploatacija, potreba]. Naročito problematično, iz tačke gledišta socijalističkog političkog filozofa, jeste odvajanje odlika eksploatacije i potrebe. To tjera na izbor između principa prava na proizvode sopstvenog rada, koji su utjelovljeni u doktrini eksploatacije, i principa jednakosti dobrobiti i tereta koji negira pravo na proizvode sopstvenog rada i koji se zahtijeva da bi se branila potpora za ljude sa značajnim potrebama koji nisu proizvođači i koji, ''a fortiori'', nisu eksploatisani. To je centralni normativni problem s kojim se marksisti nisu morali suočavati u prošlosti."
 
*"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i raspraverasprava o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna, jer za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga mogamomoramo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara."
 
*"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i rasprave o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna, jer za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga mogamo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara."
 
==8. Pravda, poticaji i sebičnost==