Razlika između verzija stranice "Pravda za Zemljane"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 55:
 
*"Tamo gdje nađemo forme ekonomske saradnje koje nastaju na transnacionalnom nivou ili gdje ljudi počnu da stiću nove identitete, na primjer regionalne prirode, onda će opseg distributivne pravde također porasti čak i u odsustvu prinudnih političkih institucija."
 
 
=="7. Društvena pravda ''protiv'' globalne pravde?"
 
*"Socijalna pravda ne može biti obuhvaćena u smislu jednog ili više principa koji su primjenjivi na sve situacije. To je složena ideja, i složena je zbog toga što su društva i raspodjelne sfere koje je obuhvataju također složene. Ponekad je u osiguranju da se ljudi tretiraju na jednak način, ponekad je o osiguranju da se tretiraju različito, jer, na primjer zaslužuju veće ili manje nagrade ili imaju veće ili manje potrebe. Principi koji su primjenjivi unutar privrednih društava nisu isti kao oni koji su primjenjivi u zdravstvu ili službama socijalne skrbi, niti isti onima koji su primjenjivi u posebno političkim prostorima. Ova složenost ne može se svesti na jedan ishodišnji vodeći princip, ili čak na fiksni skup principa koji su primjenjivi kada se god prizove pravda."
 
 
*"Postoje općenito četiri osnova zbog kojih bi mogli smatrati nacionalnu državu posebnim sjedištem pravde. Prije svega to su sistemi ekonomske saradnje čiji su članovi u međusobnoj interakciji jedni s drugima zarad zajedničke koristi, na puno veći način nego što oni djeluju sa strancima. Proizvodeći i razmjenjujući dobra i usluge pod zajedničkim skupom pravila, oni stvaraju višak iznad i preko onoga što je bilo ko pojedinačno mogao stvoriti, višak čija raspodjela uvodi u igru principe distributivne pravde [...] Drugo, oni su sistemi političke prinude u kojima se članovi sporazumijevaju da ograniče svoju slobodu na različite načine poštujući prisilno provođene zakone, ograničenja koja se moraju opravdati tako što će se pokazati da proizilaze iz principa koje bi svi kojih se tiče imali razloga da prihvate. Treće, one su političke ''zajednice'' u stvarnom smislu te riječi, što znači da njihovi članovi prepoznaju zajednički nacionalni identitet i dijele zajedničku volju da žive svoje živote zajedno, i stoga da snose dužnosti jedni prema drugima koje nemaju prema ljudskim bićima drugdje. Četvrto, one nacionalne države u kojima je ideja socijalne pravde uzela korijena bile su na specifičniji način ''demokratske'' političke zajednice čiji članovi su kolektivno odgovorni za pravne i političke odluke koje se donose u njihovo ime i koje određuju rezultirajuće raspodjelne pogodnosti i terete među njima."