Razlika između verzija stranice "Principi socijalne pravde"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 10:
==1. Opseg socijalne pravde==
*"Kada razgovaramo i raspravljamo se o socijalnoj [[Pravda|pravdi]], o čemu se zaista raspravljamo i razgovaramo? Ugrubo, mislim, mi polemišemo o tome kako dobre i loše stvari u životu trebaju biti raspodijeljene među članovima ljudskog društva. Kada, preciznije, napadamo neke politike ili stanje stvari kao društveno nepravedne, mi tvrdimo da osoba, ili češće kategorija osoba, uživa manje pogodnosti nego što ta osoba ili grupa osoba treba da uživa (ili snose više tereta nego što trebaju da snose), imajući u vidu kako stoje drugi članovi društva."
*"Rani teoretičari socijalne pravde jednostavno su pretpostavili da govore o pravdi unutar granica politički organizovanih zajednica, drugim riječima, ono što bi danas zvali nacionalnim državama. U kasnijih teoretičara pretpostavka je učinjena eksplicitnijom, ali se još tretira kao relativno neproblematična."
Red 16:
*"[O]kolnosti društvene pravde: ako ne naseljavamo omeđena društva, ili ako udio dobara i zala ljudi ne zavisi na način na koji možemo razumjeti u odnosu na određeni niz društvenih ustanova, ili ako ne postoji entitet koji ima mogućnost regulisanja te temeljne strukture, onda ne živimo više na svijetu u kojem ideja socijalne pravde ima ikakvog smisla [...] [J]a pretpostavljam da okolnosti društvene pravde još uvijek važe [...]"
*"[I]deja socijalne pravde ima smisla samo ako pretpostavimo da postoji širok konsenzus o društvenoj vrijednosti spektra dobara,
*"Ne postoji kanonička lista primarnih dobara, u Rawlsovskom smislu, već umjesto toga pokretna granica između dobara koja su relevantna za pravdu i ona koja to nisu, gdje položaj granice djelimično zavisi od tehničkih mogućnosti naših društvenih ustanova, a djelimično o stepenu konsenzusa do kojeg se može doći o vrijednosti određenih dobara."
*"[N]acionalne države imaju posebno mjesto ovdje, jer gdje je država tako konstituisana da njeni građani dijele zajednički nacionalni identitet, rezultirajuća politička zajednica ima tri odlike koje čine primjenu principa pravde izvedivim i plodonosnim. / Prvo, nacionalni identiteti imaju tendenciju da stvore snažne veze solidarnosti među onima koji ga dijele, veze koje su dovoljno snažne da nadjačaju razlike religije, etniciteta i tako dalje [...] Moja tvrdnja nije da pravda formalno zahtijeva ovo specifično ograničenje opsega, već da se principi koje koristimo uvijek, kao stvar psihološke činjenice, primjenjuju u omeđenim društvima, i da je integrirajuća snaga nacionalnog identiteta dovoljno velika da učini nacionalnu zajednicu našim primarnim univerzumom raspodjele [...] Drugo, nacionalne političke kulture uključuju spektar zajedničkih razumijevanja koje čine bitnu pozadinu principima socijalne pravde [...] Konačno [...] [š]ta može motivirati privrženost principima socijalne pravde, onda, jedne povjerenje potpomognuto prinudom, i ovo je kombinacija sila koju nacionalna država jedinstveno može da ponudi. / Odsustvo ove tri odlike na svjetskoj razini znači da se globalna pravda ne može razumijevati na modelu društvene pravde, barem ne za predvidljivu budućnost."
==2. Skica teorije pravde ==
| |||