Razlika između verzija stranice "Pravda i politike razlike"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda i politike razlike |autor =Iris Marion Young |slika = |tekst u...'
 
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 12:
 
*"Pokušaj izgradnje teorije pravde koja je nezavisna od datog društvenog konteksta, a ipak mjeri njegovu pravičnost, međutim, neuspješna je na jedan od dva načina. Ako je teorija istinski univerzalna i nezavisna, ne pretpostavljajući bilo kakve društvene situacije, institucije, ili prakse, onda je jednostavno previše apstraktna da bi bila korisna u evaluaciji stvarnih institucija i praksi. Da bi bila korisna mjera stvarne pravde i nepravde, mora sadržavati neke suštinske premise o društvenom životu, koje se uobičajeno izvode, eksplicitno ili implicitno, iz stvarnog društvenog konteksta u kojem se teoretiziranje događa [...] Teorija pravde koja tvrdi za sebe univerzalnost, sveobuhvatnost, i nužnost implicitno stapa moralnu reflekciju sa naučnim znanjem [...]. Reflektivni diskurs o pravdi, međutim, ne treba stajati za znanje u obliku gledanja i opservacije, gdje je gledatelj inicijator i gospodar znanog. Diskurs o pravdi nije motiviran izvorno znatiželjom, osjećajem čuda, ili željom da se otkrije kako nešto radi. Smisao pravde proizilazi ne iz gledanja, već kao što kaže Jean-Francois Lyotard, iz slušanja [...]"
 
 
*"Tvrdim da koncept raspodjele treba biti ograničen na materijalna dobra, i da drugi važni aspekti pravde uključuju procedure odlučivanja, društvenu podjelu rada, i kulturu. Ugnjetavanje i dominacija, tvrdim, trebaju biti temeljni termini za konceptualizaciju nepravde.
 
 
*"Kada ljudi kažu da je pravilo, ili praksa, ili kulturalno značenje pogrešno i treba biti promijenjeno, oni uobičajeno čine tvrdnju o socijalnoj pravdi."
 
 
*"Ideal nepristrasnosti sugeriše da se sve moralne situacije trebaju tretirati prema istim pravilima. Tvrdeći da nudi tačku gledišta koju svi subjekti mogu prihvatiti, on negira razliku između subjekata. Postulirajući ujedinjenu i univerzalnu tačku gledišta, on generira dihotomiju između razuma i osjećaja. Obično izražen kontračinjeničnih misaonim primjerima, ideal nepristrasnosti izražava nemogućnost. Štaviše, on ima najmanje dvije ideološke funkcije. Prvo, tvrdnje nepristrasnoti hrane kulturalni imperijalizam dozvoljavajući pojedinačnom iskustvu i perspektivi privilegovanih grupa da paradira kao univerzalna. Drugo, uvjerenje da birokrate i eksperti mogu vršiti njihovu moć donošenja odluka na nepristrasan način legitimira autoritarnu hijerarhiju."
 
 
*"[S]ugerišem da socijalna pravda znači uklanjanje institucionalizirane dominacije i ugnjetavanja. Svaki aspekt društvene organizacije i prakse koji je relevantan za dominaciju i ugnjetavanje u principu može biti predmet evaluacije idealima pravde."
 
 
*"Konteksti u kojima članovi [...] grupa koriste pojam ugnjetavanja da opišu nepravde njihove situacije sugeriše da ugnjetavanje imanuje u suštini porodicu koncepata i uslova, koje ja dijelim u pet kategorija: eksploatacija, marginalizacija, bespomoćnost, kulturalni imperijalizam, i nasilje."
 
 
 
[[Kategorija:Literatura]]