Razlika između verzija stranice "Pravda i politike razlike"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda i politike razlike |autor =Iris Marion Young |slika = |tekst u...'
(Nema razlike)

Verzija na dan 12 juli 2013 u 23:39

Pravda i politike razlike
Autor
Iris Marion Young
filozofski spis
Originalni naziv
Justice and Politics of Difference
Datum izdavanja
1990.



  • "Tvrdim da umjesto fokusiranja na raspodjelu, koncepcija pravde treba početi sa konceptima dominacije i ugnetavanja. Takav obrat iznosi na vidjelo pitanja odlučivanja, raspodjele rada, i kulture koja se tiču socijalne pravde, ali su često ignorisana u filozofskim raspravama. To također ističe važnost razlika između društvenih grupa u struktuiranju društvenih odnosa i ugnjetavanja; tipično, filozofske teorije pravde rukovodile su se društvenom ontologijom koja nema mjesta za koncept socijalnih grupa. Tvrdim da tamo gdje razlike između socijalnih grupa postoje, te gdje su neke grupe privilegovne, dok su druge ugnjetavane, socijalna pravda zahtijeva izričito priznavanje i njegovanje tih grupnih razlika da bi se potkopalo ugnjetavanje."


  • "Pokušaj izgradnje teorije pravde koja je nezavisna od datog društvenog konteksta, a ipak mjeri njegovu pravičnost, međutim, neuspješna je na jedan od dva načina. Ako je teorija istinski univerzalna i nezavisna, ne pretpostavljajući bilo kakve društvene situacije, institucije, ili prakse, onda je jednostavno previše apstraktna da bi bila korisna u evaluaciji stvarnih institucija i praksi. Da bi bila korisna mjera stvarne pravde i nepravde, mora sadržavati neke suštinske premise o društvenom životu, koje se uobičajeno izvode, eksplicitno ili implicitno, iz stvarnog društvenog konteksta u kojem se teoretiziranje događa [...] Teorija pravde koja tvrdi za sebe univerzalnost, sveobuhvatnost, i nužnost implicitno stapa moralnu reflekciju sa naučnim znanjem [...]. Reflektivni diskurs o pravdi, međutim, ne treba stajati za znanje u obliku gledanja i opservacije, gdje je gledatelj inicijator i gospodar znanog. Diskurs o pravdi nije motiviran izvorno znatiželjom, osjećajem čuda, ili željom da se otkrije kako nešto radi. Smisao pravde proizilazi ne iz gledanja, već kao što kaže Jean-Francois Lyotard, iz slušanja [...]"


  • "Kada ljudi kažu da je pravilo, ili praksa, ili kulturalno značenje pogrešno i treba biti promijenjeno, oni uobičajeno čine tvrdnju o socijalnoj pravdi."
Wikipedia
Wikipedia