Razlika između verzija stranice "Filozofija prava (Tadić)"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv = |autor =Ljubomir Tadić |slika = |tekst uz sliku =filo...'
(Nema razlike)

Verzija na dan 7 novembar 2012 u 21:59

Autor
Ljubomir Tadić
filozofski spis
Originalni naziv
Datum izdavanja
1982.



  • "Osnovno pitanje svake filozofije prava je pitanje pravnog subjektiviteta. Razlike u odgovoru na pitanje šta je pravni subjekt i kakva je njegova uloga u pravu ujedno su i bitne razlike među raznim pravcima u filozofiji prava. Imperativ pravne subjektivnosti Hegel je, kao što je pokazano, formulisao u stavu: "Budi lice i poštuj druge kao lica!" Postojanje samosvijesti: pretpostavka je pravne subjektivnosti, a u voljnom elementu iskazuje se njena suština i mogućnost pravnog odnosa. Akt međusobnog priznanja pravnih subjekata je akt njihovih slobodnih volja, izraz određenog tipa društvenosti, opštosti, a sa njom i slobode. Ideja beskonačne vrijednosti individuuma, po Hegelu, historijska je osnova pravne subjektivnosti koju je stvorilo kršćanstvo [...] [R]ođenje filozofije prava (sa Hegelom - op.a.) bio [je] i datum njene smrti, njenog nestanka. Jer svi kasniji pokušaji do danas išli su u pravcu negacije i potkopavanja pravnog subjektiviteta. Sa pretvaranjem filozofskih u naučno-teorijska pitanja prava, filozofija prava je postepeno ali sigurno gubila svoj predmet. Perspektiva filozofije prava je postala neizvjesna zato što je neizvjesna sudbina individuuma i njegove slobode kako na tlu poznog kapitalizma tako i na tlu "realnog socijalizma", jer samovolja nikada ne može postati svrhom prava. Kao što je izvjesno da se sloboda ne može naprosto deducirati iz privatne svojine tako je, u svakom slučaju, danas također izvjesno da se ugnjetavanje ne može svesti na eksploataciju čovjeka od strane čovjeka niti se samo njenim uklanjanjem ono može ukinuti." (Perspektiva filozofije prava)
Wikipedia
Wikipedia