Razlika između verzija stranice "John Gardner"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 8:
|mjesto smrti=
}}
 
*"[[Ustav]] je konceptualna nužnost svakog pravnog sistema. U svakom pravnom sistemu postoje pravila koja preciziraju značajne institucije i zvaničnike vlade, i određuju ko će od njih šta činiti, i kako će međusobno djelovati, i kako će se određivati njihovo članstvo i sukcesija, i tako dalje." (''Can There Be a Written Constitution?'')
 
 
*"[U] bilo kojem pravnom sistemu, da li je određena norma pravno valjana, i prema tome da li čini dio prava tog sistema, zavisi od njenih izvora, ne od njene meritornosti (gdje njena meritornost, u relevantnom smislu, uključuje meritornost njenih izvora)." (''Legal Positivism: 5 1/2 Myths'')
 
 
*"Šta "pravni pozitivist" treba da vjeruje ako ne da su zakoni ''postavljeni''? I to je, ugrubo, ono što (LP) govori o zakonima. On govori, da budemo tačni, da u bilo kojem pravnom sistemu, norma je valjana norma tog sistema samo na temelju činjenice da su je u nekom relevantnom trenutku i mjestu neki relevantni subjekt ili subjekti proglasili, praktikovali, pozvali se na nju, sprovodili je, prihvatili je, ili se s njom bavili na drugi način. Nije prigovor njenom ubrojanju u pravo to da je ona užasna norma s kojom se ti subjekti nikada nisu trebali baviti. Isto tako, ako se s njom nikada nisu bavili nikakvi relevantni subjekti, ne ubraja se u pravo čak i ako može biti izvrsna norma s kojom su se svi relevantni subjekti bez rezerve trebali baviti." (''Ibid.'')
 
 
*"[T]vrdnja [pravnog pozitivizma], iako tvrdnja o uslovima valjanosti određenih normi koja se može koristiti u praktičnom rasuđivanju, sama je normativno inertna. Ona ne nudi nikakvu smjernicu o tome šta bilo ko treba činiti u bilo kojoj prilici." (''Ibid.'')
 
 
*"[P]ravni razlozi (uključujući pravne norme) su razlozi primjetno ''meritorno''-nezavisnog tipa. Oni dobijaju svoju pravnu valjanost iz svojih izvora, ne iz svoje meritornosti, a njihova meritornost za ovu svrhu uključuje ne samo meritornost njihovog sadržaja, već također i meritornost njihove forme (kao i meritornost osobe ili ljudi koji su ih navodno stvorili ili meritornost sistema u kojem su navodno stvoreni itd.)." (''Ibid.'')
 
 
*"Prihvatajući da je norma pravno valjana nije nespojivo sa stanovištem da je ona u potpunosti bezvrijedna i da treba biti univerzalno napadana, izbjegavana, zanemarivana, ili ismijavana [...] Takve mane mogu očigledno uključivati mane njenog sadržaja (npr. koja je razina poreza na prihod kojeg ustanovljava ili koja su ograničenja na slobodu govora koja dozvoljava), kao i mane njene forme (npr. njene nejasnosti, nesigurnosti, retroaktivnosti, neopćenitosti, i opskurnosti)." (''Ibid.'')
 
*"Kao pristalica [pravnog pozitivizma], osoba je privržena slaganju sa [[H. L. A. Hart|Hartom]] da to da li pravo zadovoljava vrijednosti [[Vladavina prava|vladavine prava]] koje [[Lon L. Fuller|Fuller]] naziva "unutrašnja moralnost prava" ne može biti među uslovima za pravnu valjanost bilo koje norme. Ali, dokle god se ne smatra da su to uslovi za pravnu valjanost bilo koje norme, osoba nije spriječena u slaganju sa Fullerom da te vrijednosti čine posebnu internu moralnost prava, obdarujući pravo njegovim posebnim ciljevima i imperativima. Konačno, pravni pozitivizam nije cijela teorija prirode prava. To je teza o pravnoj valjanosti, koja je kompatibilna sa bilo kojim brojem daljih teza o prirodi prava, uključujući tezu da je svo valjano pravo po svojoj prirodi subjekat svojih posebnih moralnih ciljeva i imperativa. Dalek je put od ove teze, međutim, do zaključka da valjano pravo odgovara ''samo'' na svoje sopstvene posebne ciljeve i imperative, a ne na ostatak moralnosti." (''Ibid.'')
 
==Djela==