Razlika između verzija stranice "Tarik Haverić"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 8:
|mjesto smrti=
}}
 
*"[Z]ar najnoviji napori međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Državama da, promjenama Dejtonskog ustava, pretvore Bosnu u "ne-etničku parlamentarnu demokratiju" ipak ne svjedoče da je (nakon što se pokušalo sve drugo osim robovlasništva i kanibalizma) barem kod jednog dijela odlučivača sazrela svijest da za zemlja ''ne može funkcionirati ni na koji drugi način?''" (''[[Ethnos i demokratija]]'')
 
*"Prije nego što konceptualiziramo državnopravnu pojavu zvanu Bosna i Hercegovina, kakva nije opisana niti u jednom od naših udžbenika i za koju nam nedostaje odgovarajući pojmovno-kritički instrumentarij, izvucimo iz izloženoga dvije njezine značajke koje tvore svojevrstan paradoks:
Line 13 ⟶ 15:
:• Bosna i Hercegovina, iako nije suverena, funkcionira kao država.
Da bi se ta »protivrječnost« razriješila, Bosnu i Hercegovinu ne smijemo posmatrati kao dovršenu normativnu pojavu koju bi bilo moguće opisati u trajnim i stabilnim kategorijama, već prije kao proces proizvođenja normi koji je započeo 1995, a još nije ni izbliza završen. Naša država je u tom procesu objekt a ne subjekt: bosanskohercegovački državni fenomen upućuje, u pogledu svih elemenata klasičnog učenja, na instance izvan (i iznad) bosanskohercegovačkog teritorija i stanovništva. / Drugim riječima, pravne norme koje važe na teritoriju Bosne i Hercegovine formalno su djelo njezinih zakonodavnih tijela, kojima je dopušteno da ih donesu samo zato što sadržinski ne odstupaju od normi na snazi u referentnom okruženju (tj. liberalno-demokratskim zemljama Zapadne Evrope). »Suverena vlast« Bosne i Hercegovine ne bi mogla da ih ne donese, u tom smislu što bi njihovo nedonošenje, ili donošenje normi drukčijeg sadržaja, izazvalo povlačenje zaštite koja jedina neutralizira partikularne volje koje teže da Bosnu i Hercegovinu kao državnu organizaciju demontiraju. / Ali je, istovremeno, donošenje »pod pritiskom« takvih normi, radilo se o reformi policije ili visokog obrazovanja, najbolje jamstvo da će ona opstati kao država, makar i nesuverena [...] Da zaključim: iako, po klasičnom učenju, nema obilježja države, Bosna i Hercegovina nastavlja da postoji zahvaljujući geopolitičkom okruženju koje je, s nastupanjem nove epohe, izgubilo konjunkturalnu i zadobilo strukturalnu dimenziju. Ona nije započela svoj samostalni život kao suverena država koja će s vremenom zadobiti priznanje, već kao priznata država koja će s vremenom ostvariti »suverenost« — shvaćenu kao stvaranje pozitivnog prava koje je slobodno samo dotle dok sadržinski ne izlazi iz zadanog okvira." (''Studenti i njihova država: o državnosti u teoriji i praksi'')
 
 
==Djela==
 
*''[[Ethnos i demokratija]]'' (2006.)
 
[[Kategorija:Tarik Haverić]]