Razlika između verzija stranice "Brian Tamanaha"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=Brian Tamanaha |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"...'
 
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 9:
}}
 
*"[D]ruštveno-pravni pozitivizam drži da [[Pravo|pravni]] sistem postoji kada god postoje pravni zvaničnici (koncencionalno identifikovani kao takvi) koji su uključeni u stvaranje i reproduciranje pravnog sistema kroz zajednička sekundarna pravila, bez obzira na njihovu učinkovitost u generiranju rasprostranjene usklađenosti sa primarnim pravilima. Isto kao što nam pravni pozitivizam dopušta da dovodimo u pitanje da li je pravo moralno, društveno-pravni pozitivizam dopušta nam da dovodimo u pitanje da li pravo zadovoljava bilo kakve funkcije, i, ukoliko da, koje i u kojem omjeru." (''Društveno-pravni pozitivizam i općenita jurisprudencija'')
 
 
*"Društveno-pravni pozitivizam priznaje da je pravo ljudska društvena tvorevina. Pravo je ono čemu god mi pridodamo oznaku "pravo". On će biti nepokolebljivo konvencionalan u identifikaciji toga šta je pravo. Ukoliko je "pravo" upotrebom pridodano više od jednog fenomena, prije neko izabir jednog da služi kao standard kojim se trebaju evaluirati drugi, društveno-pravni pozitivizam će prihvatiti da postoje različite vrste ili tipovi prava, svaki sa svojim karakterističnim svojstvima."
 
 
*"U skladu sa pogledom društveno-pravnog pozitivizma, pravni sistem će postojati kada postoji kompeks "pravnih" subjekata (konvencionalno identifikovanih kao takvih) koji koordiniraju svoja djelovanja da bi činili stvari sa normama. Sama činjenica koordinacije zahtijeva neki sporazum u njihovim društvenim [[praksa]]ma, koji će biti zadovoljen zajedničkom privrženošću sekundarnim pravilima. Ako, na primjer, zakonodavci promulgiraju zakone i sudije se slože oko toga koji zakoni su valjano usvojeni, i preuzmu korake da ih primjene, pravni sistem će postojati. Ovo je istina bez ikakvog obzira prema stajalištima pravnih zvaničnika prema sekundarnim ili primarnim pravilima, bez pomena o tome da li ih oni prihvataju ili ne, ili bez obzira na to da li se primarna pravila općenito poštuju. To je također tačno uprkos tome da li pravo zadovoljava neku funkciju, ili je u potpunosti nefunkcionalno [...] [D]ruštveno-pravni pozitivizam ne negira da pravo i pravni sistemi često uživaju značajan stepen prihvatanja od pravnih zvaničnika; radije, on jednostavno ne ugrađuje postojanje ovog normativnog elementa u koncept prava."
 
 
*"Društveno-pravni pozitivizam ima privrženost prema dvjema temeljnim tezama koje ujedinjuju večinu pravnih pozitivista: Tezu odvajanja i Tezu društvenih izvora."
 
 
*"Reformuliranja Teza odvajanja glasi: ne postoji nužna veza između prava bilo koje njegove manifestacije ili tipa, i moralnosti ili funkcionalnosti."
 
 
*"Pravo je šta god ljudi identifikuju i tretiraju kroz njihove društvene prakse kao "pravo" (ili ''droit, recht'', itd.) [...] [B]ilo koji članovi date grupe mogu identifikovati šta je pravo, dokle god to konstituiše konvencionalnu praksu [...] Minimalni prag za kvalificiranje jeste da dovoljno ljudi sa dovoljnim uvjerenjem razmotri nešto da bude "pravo", i da djeluje u skladu sa svojim vjerovanjem, na načine koji imaju utjecaja na društvenu arenu."
 
 
[[Kategorija:Pravo]]