Razlika između verzija stranice "Suma teologije"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 9:
 
* "Ljudski [[zakon]] ima utoliko svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim [[razum]]um. Kad je, naprotiv, jedan zakon u suprotnosti za zdravim razumum, naziva se nepravednim zakonom; u takvom slučaju prestaje biti zakonom i više postaje činom nasilja."
 
 
* "Za [[čovjek]]a je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe." (Cf., ''De regimene principium'', I, 1.)
 
 
* "Ali zajednički društveni [[život]] mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže [[dobro]]." (1a 2ae, 96, 4.)
 
 
* "Ljudski pozitivni [[zakon]]i su pravedni ili nepravedni. Ako su pravedni oni po sudu savjesti imaju obvezujuću snagu Vječnog prava iz kojeg proizilaze (...) Zakoni su nepravedni po dva načina: ako su protiv onoga što je čestito u ljudskim pojmovima, te protiv Božijih prava. Oni su suprotstavljeni dobru po tri osnove: kada vladar oporezuje svoje podanike prije zbog svoje vlastite pohlepe ili samoljublja negoli za opće dobro; kada on propisuje neki zakon preko ovlasti koja mu je povjerena; i kada, mada su usmjereni na opće dobro, zakoni vrše nepravičnu raspodjelu. To su nasilje prije negoli [[pravo]]." (1a 2ac, 96, 4.)
 
 
==Drugi o djelu==
 
*[[H. L. A. Hart]]
**"Opće je uvjerenje da postoji veza između prava i morala koja je u izvjesnom smislu nužna i da upravo nju moramo smatrati kao središnju, u bilo kojem pokušaju da analiziramo ili razjasnimo pojam prava. (…) kada govorimo o pravu, moralu i nužnosti najjasnija je ona najekstremnija forma tog stajališta, ona tomistička tradicija prirodnog prava. Ono se svodi na dvije postavke: prvo, da postoje izvjesni principi pravog morala i pravednosti, koje ljudski um može dokučiti razumom bez pomoći otkrivenja, i pored toga što su božanskog porijekla; drugo, da se zakoni koje je čovjek stvorio, a u suprotnosti su s ovim principima, ne smatraju valjanim pravom – ''lex iniusta non est lex''". (''[[Koncept prava]]'')