Razlika između verzija stranice "Levijatan"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija knjiga|
'''Levijatan''' je djelo engleskog filozofa [[Tomas Hobs|Tomasa Hobsa]].
|naziv =Levijatan
|autor =[[Thomas Hobbes]]
|slika =
|tekst uz sliku =političko-filozofski spis
|originalni naziv =''Leviathan or The Matter, Forme and Power of a Common Wealth Ecclesiasticall and Civil''
|datum prvog izdavanja =1651.
}}
 
* "Ljudi su po prirodi [[Jednakost|jednaki]]. [[Priroda]] je načinila ljude tako jednakim po sposobnostima telatijela i duha da, premda se ponekad nađe neko ko je očigledno telesnotjelesno jači ili življehživljeg duha nego drugi, ipak, kad se sve uzme u obzir, razlika između ljudi nije tako velika da bi na osnovu toga jedan čovekčovjek mogao za sebe tražiti neku povlasticu, koju isto tako ne bi mogli zahtevatizahtjevati i drugi. Jer, što se tiče telesnetjelesne snage, i najslabiji je toliko jak da ubije najjačeg, bilo tajnim smicalicama, bilo u savezu sa drugim koji se nalaze u istoj opasnosti kao on. A što se tiče duhovnih sposobnosti, nalazim da tu postoji još veća jednakost među ljudima nego u pogledu snage."
 
------------
 
* "Izvan državnih zajednica stalno vlada [[rat]] svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti[[vlast]]i koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije [[Nepravda|nepravedno]]. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, [[Pravda|pravde]] i nepravde, ovde nema mestamjesta. GdeGdje nema zajedničke vlasti - nema zakona[[zakon]]a, a gdegdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvedvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za [[mir]] na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“"
 
* "Ljudi su po prirodi jednaki. Priroda je načinila ljude tako jednakim po sposobnostima tela i duha da, premda se ponekad nađe neko ko je očigledno telesno jači ili življeh duha nego drugi, ipak, kad se sve uzme u obzir, razlika između ljudi nije tako velika da bi na osnovu toga jedan čovek mogao za sebe tražiti neku povlasticu, koju isto tako ne bi mogli zahtevati i drugi. Jer, što se tiče telesne snage, i najslabiji je toliko jak da ubije najjačeg, bilo tajnim smicalicama, bilo u savezu sa drugim koji se nalaze u istoj opasnosti kao on. A što se tiče duhovnih sposobnosti, nalazim da tu postoji još veća jednakost među ljudima nego u pogledu snage."
 
* "Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga(...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mesta. Gde nema zajedničke vlasti- nema zakona, a gde nema zakona- nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dve glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“"
 
{{Wikipedia|Levijatan}}