Razlika između verzija stranice "Filozofija prava"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
New page: '''Filozofija prava''' (''Rechtsphilosophie'', 1932.), djelo njemačkog političara i filozofa prava Gustava Radbrucha. ---- * "Pravednim [se] mogu nazvat...
 
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 4:
 
* "[[Pravda|Pravednim]] [se] mogu nazvati primjena nekog [[zakon]]a ili pokoravanje tom zakonu, ali i sam taj zakon." (str. 45.)
 
 
* "[[Pravda]] na pojedinačan slučaj gleda sa gledišta opće norme, [[pravičnost]] u pojedinačnom slučaju traži njegov vlastiti zakon, koji, međutim, isto tako, mora biti mogućno uzdići na stepen općeg zakona - jer, pravičnost, kao i Pravda, na kraju krajeva, ima uopćavajući karakter. Tako, u razlici između pravde i pravičnosti, vidimo već ranije nagovještenu metodološku razliku između deduktivnog razvoja ipravnog prava iz općih načela i intuitivnog saznanja ispravnog prava iz prirode stvari." (str. 48.)
 
 
* "[[Običaj]] se ne može koordinirati s drugim kulturnim pojmovima, on nema svoje mjesto u sistemu kulturnih pojmova [on se] prema pravu i moralu ne nalazi u sistematskom, nego Historijskom odnosu. On predstavlja zajednički prethodni oblik u kome su pravo i moral sadržani još nerazvijeni i nerazdijeljeni..." (str. 66.)
 
 
* "Suprotno 'starom dobrom običaju', 'fini običaj' više nije narodni [[običaj]], nego staleški običaj; običaj je bio 'seoski', pristojnost je 'gradski običaj'; običaj je bio 'seljački', učtivost je 'dvorski običaj'; običaj je bio stvar 'zajednice', konvencija je stvar 'društva' ili, bolje reći, 'visokog društva' (građanskog društva). Običaj je spajao narod, konvencija ga razdvaja. [[Konvencija]] je izraz za volju i sposobnost čovjeka da bude smatran pripadnikom određenog višeg društvenog sloja, masonski pozdrav posvećenih, koji se odmah mijenja čim neposvećeni saznaju za njega i upotrijebe ga." (str. 68.)
 
 
* "Pravni poredak je po svojoj suštini univerzalan. [[Pravo]] ne može izvršiti djelimično reguliranje, a da već pritom već samim izborom tog reguliranog djela ljudskih odnosa ne zauzme stav i prema onom nereguliranom - upravo time što isključuje pravno djelovanje. Otuda je 'pravno prazan prostor' uvijek pravno prazan samo zahvaljujući vlastitoj volji pravnog poretka. On, strogo uzevši, uopće i nije pravno prazan. To nije činjenična oblast pravno neregulirana, ona je pravno regulirana u negativnom smislu, poricanjem svake pravne posljedice." (str. 247.)
 
 
* "Ovdje večina, tamo sloboda, ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju država tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (str. 86)
 
 
* "Pojedinačna [[država]] je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (str. 247-248.)
 
 
* "Zahtjevi jednog pravosuđa su zakonitost, težnja za pravdom i pravna sigurnost. Nijedne od tih pretpostavki nema u političkom krivičnom pravosuđu Hitlerovog doba." (str. 282.)
 
 
* "Tamo gdje nastaje sukob između pravne sigurnosti i [[Pravda|pravde]], između [[zakon]]a koji se sadržinski može pobijati, ali je pozitivan, i između pravednog [[Pravo|prava]], koje, međutim, nije pretočeno u formu zakona, uistinu postoji sukob pravde sa samom sobom, sukob između prividne i stvarne pravde... Sukob između pravde i pravne sigurnosti bi se mogao riješiti na taj način da pozitivno pravo, koje osigurava propis i moć ima prednost i onda kad je sadržinski nepravedno i nesvrsishodno, osim u slučaju kad pozitivni zakon u toliko nepodnošljivoj mjeri proturiječi pravdi, da zakon kao 'neispravno pravo' mora odstupiti pred pravdom." (str. 288.)
 
 
[[Kategorija:Gusrtav Radbruch]]
==Citirano izdanje==
 
*Radbruch, G. (1980). ''Filozofija prava''. Beograd: Nolit
 
[[Kategorija:GusrtavGustav Radbruch]]