Razlika između verzija stranice "Ovo malo duše"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 89.146.139.3 na poslednju izmjenu korisnika EmxBot
Red 37:
 
 
*- MeniJoš jeprije onog rata, jedan Čeh, veterinar, jošmeni prijeje onog rata pričaopripovjedao da po tomtoj nji'ovomovoj vjerovanjuvjeri u tim starim knjigama piše da je Bog bio naumionamislio čo'ekudati čovjeku da živi 1000hiljadu godina.
 
:- 1000 godina? To bi bio život. I šta je bilo?
- Mašala: hiljadu godina!
:- To je bilo kad je Bog prvog čo'eka stvorio - Adema, dobro se sjećam, Adem se zvao. Dao mu sav rahatluk - i pojest, i popit, i ženu mu stvorio, samo u nekake jabuke da ne diraju, k'o biva to su Božje jabuke, a sve drugo je nji'ovo. Al' ta ženetina navrati Adema da trgaju jabuke, Bog vidio, kako ne bi, naljutio se i - kapak. Nesta rahatluka, nesta svega. Otad ti se čovjek muči, živi i umire k'o i svako hajvanče, sve zbog ote žene.
 
:- O jeb'o joj ja mater.
- E.
 
:- 1000 godina? To bi bio život. I šta je bilo?
 
- To je bilo kad je Bog prvog čo'jeka stvorio. Adema. Adem se zvao, dobro se sjećam. Sve mu pružio, vas rahatluk. I pojest, i popit i ... i ženu mu stvorio. Samo, u nekak'e jabuke da ne diraju. Eto, biva 'vako to su Božije jabuke. To da ne dira, a drugo je sve njegovo.
 
- I šta je bilo?
 
- Al', ta ženetina, navrati Adema da trgaju jabuke. Bog to vidio, gdje neće, jel', naljutio se i - kapak. Nesta rahatluka, nesta svega. I o'tada se čo'ek pati, živi i 'm're kao svako drugo hajvanče. Sve zbog ote žene.
 
:- O, jeb'o joj ja mater.!