Razlika između verzija stranice "S one strane dobra i zla"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 12:
* "Ko se bori s nemanima, treba pripaziti da sam pritom ne postane neman. A kad dugo gledaš u bezdan, i bezdan se zagleda u tebe."
* "... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju [[govor]]iti pred svjedocima. [[Cinizam]] je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost."▼
*"U okolnostima [[mir]]a ratnički [[čovjek]] navaljuje na sama sebe." ▼
* "Mnogo govoriti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije."
* "Moralno prosuđivanje i osuđivanje je omiljena [[osveta]] duhovno ograničenih onima koji su to manje, a također neka vrsta odštete za to da ih je priroda loše opskrbila, konačno i prigoda da se dobije duh i postane finim: - [[zloba]] produhovljuje."
*"[[Muškarac]] koji ima dubinu u svom duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lahko s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno."
*"Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj ko ih doživljava i sam nešto užasno."▼
*"Otmjen [[čovjek]] odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost ''dobrog'' i ''lošeg'' znači koliko i ''otmjenog'' i ''podlog'': - suprotnost ''dobra'' i ''zla'' drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv." ▼
* "Ne mrzi se tako dugo dok se još potcjenjuje, nego tek onda kad se cijeni jednako ili više."
▲*"Otmjen [[čovjek]] odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost ''dobrog'' i ''lošeg'' znači koliko i ''otmjenog'' i ''podlog'': - suprotnost ''dobra'' i ''zla'' drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv."
*"Pogled [[rob]]a je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome ko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj ko je ''zao'' pobuđuje strah; a prema moralu gospodara ''dobar'' je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram ''lošeg'' čovjeka osjeća prezir."
* "Potreslo me ne to da si me lagao, nego da ti više ne vjerujem."▼
▲* "... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju [[govor]]iti pred svjedocima. [[Cinizam]] je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost."
*"Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi ''dobar'' i ''glup'' približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja."
▲* "Potreslo me ne to da si me lagao, nego da ti više ne vjerujem."
* "'To sam ja učinio' kaže moje [[sjećanje]]. 'To nisam mogao ja učiniti' - kaže moj [[ponos]] i ostaje neumoljiv. Na koncu - sjećanje popušta."
▲*"U okolnostima [[mir]]a ratnički [[čovjek]] navaljuje na sama sebe."
▲*"Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj ko ih doživljava i sam nešto užasno."
| |||