Razlika između izmjena na stranici "S one strane dobra i zla"

nema sažetka izmjene
 
 
*"Gotovo sve što zovemo ''višom kulturom'' počiva na produhovljenju i produbljenju [[okrutnost]]i. Ona ''divlja životinja'' uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim."
 
 
*"U okolnostima [[mir]]a ratnički [[čovjek]] navaljuje na sama sebe."
 
 
*"[[Muškarac]] koji ima dubinu u svom duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lahko s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno."
 
*"Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj ko ih doživljava i sam nešto užasno."
 
*"Otmjen [[čovjek]] odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost ''dobrog'' i ''lošeg'' znači koliko i ''otmjenog'' i ''podlog'': - suprotnost ''dobra'' i ''zla'' drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv."
 
* "Ne mrzi se tako dugo dok se još potcjenjuje, nego tek onda kad se cijeni jednako ili više."
 
*"Pogled [[rob]]a je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome ko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj ko je ''zao'' pobuđuje strah; a prema moralu gospodara ''dobar'' je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram ''lošeg'' čovjeka osjeća prezir."
 
 
*"Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi ''dobar'' i ''glup'' približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja."
13.900

izmjena