Razlika između verzija stranice "Karl Marx"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija biografija|
[[Image:Karl Marx.jpg|thumb|right|200px|Karl Marx]]'''Karl Heinrich Marx''' (''Karl Marks''; Trier, Njemačka 5. maj 1818. – London, 14. mart 1883.), njemački filozof. Njegova poznatija djela su: ''[[Kapital]]'', ''[[Manifest komunističke partije]]'', ''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'', ''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'', duži pamfleti (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'' i dr.) i druga djela.
|ime=Karl Heinrich Marx
 
|slika=Karl Marx.jpg
 
|tekst uz sliku=''Karl Marks'', njemački filozof
----------
|datum rođenja=5. maj 1818.
 
|mjesto rođenja=Trier, Njemačka
 
|datum smrti= 14. mart 1883.
*"Kao što vjeroispovijest ne stvara [[čovjek]]a, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod [[ustav]]."
|mjesto smrti=London, Engleska
 
}}
 
*"Ako prilike čine [[čovjek]]a, onda valja prilike učiniti ljudskima."
 
*"Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila."
 
*"[[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na historiju prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju z životu bilja i životinja. Zar historija stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, historija ljudi razlikuje se od historije prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka historija religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ovaj posljednji metod je jedino materijalistički, dakle, naučan. Mane apstraktnog prirodno-naučnog materijalizma, koji isključuje historijski progres, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." (''[[Kapital]]'')
*"[[Religija]] je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga."
 
 
*"[[Demokratija]] je riješena zagonetka svih [[ustav]]a."
 
 
*"[[Religija]] je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda."
 
 
*"Jedina misao despotizma jeste preziranje [[čovjek]]a, oduzimanje čovjeku čovječnosti; i ta misao ima pred mnogim drugim mislima tu prednost što je ujedno i činjenica. Despotizam vidi čovjeka uvijek lišenog dostojanstva. Ljudi se utapaju u glibu prostog života pred njegovim očima i za njega samoga."
 
*"Kao što vjeroispovijest ne stvara [[čovjek]]a, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod [[ustav]]."
 
*"Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog rada." (''[[Kapital]]'')
*"Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila."
 
 
*"[[Tajna]] je opći duh birokratije."
 
 
*"Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje scijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'')
 
*"Pariska komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje rada." (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'')
 
*"Pošto je profitna stopa «stimulans kapitalističke proizvodnje», njen pad «usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva." (''[[Kapital]]'')
*"[[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na historiju prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju z životu bilja i životinja. Zar historija stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, historija ljudi razlikuje se od historije prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka historija religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ovaj posljednji metod je jedino materijalistički, dakle, naučan. Mane apstraktnog prirodno-naučnog materijalizma, koji isključuje historijski progres, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." (''[[Kapital]]'')
 
*"Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna tačka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizviodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizviđača." (''[[Kapital]]'')
 
*"[[Religija]] je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga."
*"Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog rada." (''[[Kapital]]'')
 
*"[[Religija]] je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda."
 
* "[[Religija|Religiozni]] odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (''[[Kapital]]'')
*"Pošto je profitna stopa «stimulans kapitalističke proizvodnje», njen pad «usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva." (''[[Kapital]]'')
 
 
*"Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna tačka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizviodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizviđača." (''[[Kapital]]'')
 
*"[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijaln osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'')
 
*"Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu tačku na kojoj više ne mogu podnositi kapitaluističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani." (''[[Kapital]]'')
 
*"[[Tajna]] je opći duh birokratije."
 
*"U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat priojelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije." (''[[Kapital]]'')
 
 
==Djela==
*"[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijaln osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'')
*''[[Kapital]]''
 
*''[[Manifest komunističke partije]]''
 
*''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]''
*"Pariska komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje rada." (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'')
*''[[Prilog kritici političke ekonomije]]''
 
*''[[Građanski rat u Francuskoj]]''
 
* "[[Religija|Religiozni]] odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (''[[Kapital]]'')
 
 
[[Category:Filozofijanjemački filozofi|Marx,Karl]]
[[Category:Politika|Marx,Karl]]
[[Category:Historija|Marx,Karl]]