Razlika između verzija stranice "Metodologija društvenih nauka"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +kategorija
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 1:
'''Metodologija društvenih nauka''' je djelo [[Max Weber|Maksa Vebera]], najznačajnijeg socijalnog mislioca 20.st.
 
----
Red 15:
 
 
* "On se dobiva jednostranim isticanjem jednog ili pojedinačnih stajališta i ujedinjenjem čitavog niza difuznih, diskretnih, ovdje više, tamo manje prisutnih, mjestimice odsutnih, pojedinačnih pojava, koje se prema tim jednostrano istaknutim stajalištima sklapaju u pojmovnu sliku koja je u sebi jedinstvena. U svojoj pojmovnoj čistoći ta se pojmovna slika nigdje ne može naći u stvarnosti; ona je utopija, a historijskom istraživanju postaje zadaća, da u svakom pojedinom slučaju utvrdi koliko je stvarnost blizu ili daleko od tih idealnih slika... Ako se pažljivo koristi, taj pojam čini posebnu uslugu cilju istraživanja i predočavanja". (''Ibid.'', o "idealnom tipu")
 
 
* "Plod stabla spoznaje koji je neprijatan svakoj ljudskoj udobnosti, ali koji je neizbježan, nije ništa drugo nego upravo - znati opreke i morati vidjeti da svaka pojedinačna važna djelatnost i [[život]] u cijelosti, ako ne protiče kao jedna prirodna zgoda, nego se treba svjesno upravljati, znače lanac konačnih odluka putem kojih duša, kao u [[Platon]]a, ''bira svoju vlastitu sudbinu'' - znači smisao njenih čina i svakog bitka." (''Smisao "vrijednosne neutralnosti" sociologijskih i ekonomskih nauka'')
== Izdanja ==
 
*Globus, Zagreb, 1986. - ISBN 86-343-0032-3
 
* "Jer je smisao ''vrijednosne'' rasprave da se razumije ono što protivnik (ili on sam) uistinu misli, to jest vrijednost do koje je zbiljski, a ne samo naizgled, stalo jednom od dvojice sudionika i da se tek tako uopće omogući nekome da zauzme stav prema toj vrijednosti.(...)Zapravo vodi barem, često s najvećom vjerovatnošću, spoznaji zašto se i o čemu ''nije'' moguće složiti. Upravo ta spoznaja ''jest'' spoznaja istine i upravo ona služi raspravama o vrednovanjima." (''Ibid.'')
 
 
* "Radikalna sumnja je otac spoznaje." (''Ibid.)
 
 
* "Neću rješavati ni pitanje moraju li predavanja na empirijskom stručnom području prije svega težiti tome da budu ''zanimljiva''. Što se mene tiče bojim se da bi u svakom slučaju draž studenata postignuta ''ličnim notama'' trajno slabila sklonost studenata za jednostavan rad." (''Ibid.'')
 
 
* "Ali profesor ne bi trebao postavljati zahtjev da ''kao profesor'' nosi maršalsu palicu državnika (ili reformatora kulture) u svojoj naprtnjači, što on radi kad se služi okriljem katedre za izražavanje državničkih političkih (ili kulturno-političkih) sentimenata." (''Ibid.'')
 
 
* "''Nije istina'' - kao što se tvrdilo - da ličnost jest i da bi trebala biti ''cjelina'' u tom smislu da bi morala biti izgubljena, kad je ne bismo isticali u svakoj zgodi." (''Ibid.'')
 
 
* "[[Pravo|Pravnik]] ima tako malen zadatak - ''dokazati'' vrijednost onih kulturnih dobara čije je postojanje povezano sa postojanošću ''prava'', koliko ima medicinar ''dokazati'' da je vrijedno težiti produženju života u svim okolnostima." (''Ibid.'')
 
 
* "(...) poželjno je da se generacija koja upravo sada izrasta prije svega nauči na misao da ''biti ličnost'' jest nešto, što se ne može namjerno htjeti i da postoji samo jedan jedini put da se (možda!) postane ličnost - iskrena predanost jednoj ''stvari'', kakva god ona bila, i iza nje izveden ''zahtjev trenutka'' u pojedinom slučaju." (''Ibid.'')