Otvori glavni meni
Muhammad Ali Khalidi
libansko-kanadski filozof
Rođenje
Liban
  • "Postoje tri vrste društvenih vrsta. Prvo, postoje društvene vrste čija priroda je takva da ljudska bića ne moraju imati bilo kakve propozicionalne stavove prema njima da bi oni postojali (npr. recesija, rasizam). Postojanje tih vrsta jasno zavisi od postojanja ljudskih bića i zavisi od toga da ta ljudska bića imaju neke propozicionalne stavove. Rasizam može postojati samo u društvu ako neki članovi tog društva imaju predrasude protiv drugih ili gaje stavove superiornosti ili prezira prema njima utoliko što su članovi drugačije grupe. Ali članovi tog društva ne moraju imati bilo kakve propozicionalne stavove koji uključuju samu kategoriju rasizma. Oni možda nikada nisu svjesno formulisali tu kategoriju ili koncept; zaista rasisti mogu poricati da imaju takve stavove i žrtve rasizma možda nikada nisu artikulisale koncept. Ipak, određeni ljudski propozicionalni stavovi moraju jasno biti na mjestu da bi rasizam postojao. Druga vrsta društvene vrste uključuje one čije postojanje je barem dijelom zavisno od određenih stavova koje ljudska bića imaju prema njima, iako ti stavovi ne moraju biti na mjestu prema svakom pojedinačnom primjerku da bi oni bili primjeri tih vrsta. To se čini tačnim za društvene vrste poput novca ili rata [...] Treća vrsta društvene vrste uključuje one čije je postojanje, kao i postojanje njihovih primjeraka, zavisno od stavova koje ljudska bića imaju prema njima. U ovom slučaju, ne samo da moraju neki članovi društva imati stavove prema samoj vrsti, već svaki pojedinačni primjerak vrste može biti takav ako ga se takvim smatra od nekih članova društva [...] [N]isu stavovi članova društva općenito ti koji određuju status nečega kao stalnog prebivališta, jer se to uobičajeno određuje od strane zvaničnika države, koji su informisani prikladnim zakonima i pravilnicima. Zvaničnici mogu činiti greške u odnosu na uslove koje osoba mora zadovoljiti (npr. mogu misliti da ona ima nešto u krivičnoj evidenciji iako nema), ali čak i kada to učine, uobičajeno je da su njihova vjerovanja ili iskazi ti koji određuju da li neko ima stalno prebivalište ili ne. U takvim slučajevima, vjerovanja zvaničnika – informisana izričitim konvencijama ili zakonom – jeste ono što određuje da li neko ima ili nema stalno prebivalište [...] Prva vrsta društvene vrste jeste umno-zavisna u smislu da barem neka ljudska mentalna stanja moraju biti na mjestu za vrstu da uopće postoji, ali da se ne moraju usmjeriti prema samoj vrsti. Druga vrsta društvene vrste je umno-zavisna u snažnijem smislu; ovdje, određeni stavovi prema samoj vrsti moraju biti na mjestu da bi ona uopće postojala, ali pojedinačni primjerci te vrste postoje bez da su ti stavovi manifestirani prema njima. Treća vrsta su one društvene vrste čije samo postojanje zavisi od određenih stavova prema samoj vrsti, i čiji se pojedinačni primjerci također moraju smatrati od barem nekih ljudi da su članovi vrste da bi bili članovi vrste." (Three Kinds of Social Kinds)
  • "[Č]ini se problematičnim utemeljiti realizam u umnoj nezavisnosti, jer ne postoji ništa inherentno nestvarno u svim pojavama koje zavise o umu na neki način. Um, poput života, jeste fenomen u prirodnom svijetu koji se odnosi na određene složene sisteme i stoga ne postoji razlog da se zanemari bilo koji konstituent univerzuma koji je zavisan o umu kao da je ontološki zaprljan na neki način. Umna nezavisnost je zamka kada se govori o ontološkoj objektivnosti. Postoje različti fenomeni koji zavise o ljudskom umu (kako uzročno, tako i konstitutivno) a ipak nisu nestvarni, barem ne na isti način kao i fiktivne pojave." (Ibid.)
  • "Ako su pojedinci ili vrste istinski ontološki subjektivni, nije jasno da neko može držati da su činjenice o njima epistemološki objektivne. Stoga, daleko je od očitog da neko može tvrditi kako to da su društvene vrste ontološki subjektivne, tako i da su činjenice o njima epistemološki objektivne. Iako se za sve društvene vrste može reći da su umno-zavisne, postoje istinski osnovi za razlikovanje prve dvije vrste društvenih vrsta od treće vrste. Glavna razlika jeste što su prvi karakterizirani uzročnim vezama među povezanim osobinama, dok su osobine koje se vežu za treću vezane konvencijama. Ovo čini važnu razliku između različitih vrsta društvenih vrsta i to je nedvojbeno razlog zašto se neke društvene vrste ne mogu smatrati prirodnim vrstama. Ono što razlikuje treću vrstu društvene vrste od druge dvije nije umna-zavisnost, već zavisnost o konvencijama ili propisima." (Ibid.)