John Rawls
John Rawls | |
---|---|
Rođenje | 21. februar 1921. Baltimore, Maryland, SAD |
Smrt | 24. novembar 2002. Lexington, Massachusetts, SAD |
- "Princip pravične igre može se definirati na sljedeći način. Pretpostavimo da postoji međusobno korisna i pravedna šema društvene saradnje, i da se pogodnosti koje doprinosti mogu ostvariti ako svako, ili gotovo svako, sarađuje. Pretpostavimo dalje da saradnja zahtijeva određenu žrtvu od svake osobe, ili barem zahtijeva neko ograničenje njegove slobode. Pretpostavimo konačno da su koristi koje stvara saradnja, do određene tačke, slobodne: to jeste, šema saradnje je nestabilna u smislu da ako bilo koja osoba zna da svi (ili gotovo svi) ostali će i dalje činiti svoj dio, on će biti u mogućnosti da dijeli dobiti od šeme čak i ako on ne učini svoj dio. Pod tim uslovima osoba koja je prihvatila koristi šeme je obavezana dužnošću pravične igre da učini svoj dio i da ne iskorištava besplatne koristi nesarađujući." (Legal Obligation and Duty of Fair Play)
Drugi o njemu
uredi- A. John Simmons
- "Rawls tvrdi da su svi obavezani da prihvate razumne uslove saradnje i nada se da je moguće naći konsenzus o takvim uslovima, tako da možemo ostvariti više od pukog političkog modus vivendija. Ali konsenzus u pitanju je konsenzus razumnih sveobuhvatnih gledišta, i razumna gledišta su izgleda gledišta onih koji su privrženi pronalaženju nekog prihvatljivog uslova političke saradnje. Ali čini se da to znači da gledišta koja su visoko individualistička ili pacifistička, recimo, osuđena takvim objašnjenjem na nerazumnost - i njegovi zagovornoci na dužnosti prema prinudnom autoritetu koji se ne može legitimirati po njihovim uslovima - čisto stoga što nisu već privrženi pronalasku političkih rješenja za društvene probleme." (Opravdanje i legitimnost)
- Amartya Sen
- "Rawlsovski "veo neznanja" u "izvornoj poziciji" veoma je učinkovit instrument za usmjeravanje ljudi da gledaju izvan njihovih ličnih stečenih interesa i ciljeva. A ipak čini malo da osigura otvoreno ispitivanje lokalnih i moguće parohijalnih vrijednosti. Možemo nešto naučiti od [Adam] Smithovog skepticizma o mogućnosti odlaska izvan lokalnih pretpostavki - ili čak implicitnih predrasuda - "osim ako se ne odmaknemo sami, da tako kažemo, od naše prirodne pozicije, i pokušamo da ih vidimo sa određenog rastojanja od nas". Smithovska procedura uključuje, kao razultat, insistiranje da vršenje nepristrasnosti mora biti otvoreno (radije nego lokalno zatvoreno), jer "ne možemo to učiniti ni na koji drugi način nego pokušajem da ih vidimo očima drugih ljudi, ili na način kako ih drugi ljudi vjerovatno vide"." (Ideja pravde)
- Brian Barry
- "Da Rawls nije ostvario ništa drugo, bio bi značajan jer je uzeo za ozbiljno ideju da je predmet pravde ono što on zove "temeljnom strukturom društva" (...) Kada govorimo o temeljnoj strukturi društva, mi se zanimamo za način na koji institucije rade sistematski tako da pogoduju neke i štete drugima. Rawlsova inkorporacija tog pojma društvene strukture u njegovu teoriju predstavlja sazrijevanje liberalne političke filozofije. Po prvi put, značajna figura u večim dijelom individualističkoj tradiciji uzela je u obzir nasljeđe Marksa i Webera." (Pravda kao nepristrasnost)
Djela
urediWikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: John Rawls |